U Udruzi Spas iz Varaždina mislili su da su kroz godine spašavanja pasa dosad vidjeli svu ljudsku okrutnost. A onda je došao Gero…

Gero je jednogodišnji psić kojeg su pronašli u Hrašćici, u predgrađu Varaždina. U polju mu se lanac zapleo oko drveta i Gero više nije mogao bježati. A bježao od okrutnosti ljudske ruke koja mu je karabinerom probila tetivu na šapici i tako ga svezala lancem. Na sreću, psić je uspio pobjeći iz dvorišta strave.

Dva tjedna nesnosne boli

Lutao je Gero i tražio spas, vukao za sobom lanac, a karabin mu je zadavao nesnosnu bol. U potrazi za spasom zapleo se oko drveta i dalje nije mogao. I tu je čekao, tko zna koliko dugo. Bez hrane, bez vode, na mrazu, u hladnim danima i noćima.

– Veterinari procjenjuju da mu je karabin u nožici bio oko dva tjedna. Na sreću, tetive mu nisu oštećene, oporavit će se – dobru vijest doznali smo od Gordane Lacko, voditeljice varaždinskog skloništa Spas.

Gero je pobjegao od vlasnika i s karabinom i lancem tražio spas (Photo: Udruga Spas Varaždin)

Udruga je dobila dojavu za psića. Šok kada su ga vidjeli teško je opisati. Gordana kaže da su dosad vidjeli sve, ali… Da nije bilo jednog Gorana, bespomoćni psić ugibao bi u mukama, bespomoćan u tom polju, s lancem zapletenim oko drveta.

– Imamo neke indicije čiji bi Gero mogao biti, tko mu je vlasnik. Teško je shvatiti zašto bi ga ovako netko svezao. Moguće da mu je to bila kazna jer je ganjao kokoši – nagađa Lacko i kaže da će, kada prikupe sve činjenice, Udruga podnijeti prijavu.

Boji se toplog dodira

Gero je sada dobro. Na toplome je, ne boli ga. Spasili su mu šapicu, spasili su mu život. na koncu, spasili su ga od nečovječnog vlasnika. Tko zna što je još kod njega Gero prolazio. Nema povjerenja u ljude. Boji ih se. Traumatiziran je, boji se dodira ljudske ruke. No, s vremenom će, uvjereni smo, to drago crno dlakavo stvorenje vidjeti da postoje i dobri ljudi i nježne ruke.

Gero je sada dobro. Ne boli ga, a tetive mu, na sreću, nisu oštećene (Photo: Udruga Spas Varaždin)

Gero je, naravno, ime dobio u skloništu. Čip nije imao. Dobio je i kumove koji će financijski pomoći njegovom oporavku. I da mu bušica ne bude prazna. Iako, rekla nam je voditeljica skloništa, on nije bio neuhranjen. No, što mu je značila puna bušica dok je trpio zlostavljanje i takve bolove.

On je sada dobro, biti će još bolje. Kada se oporavi i nađe svoj zauvijek dom u kojem će upoznati što znači biti voljeni pas. Dok on čeka, vi možete pomoći Spasovcima iz Varaždina uplatom kojeg eura, trebat će im za sve ostale psiće, odbačene i zlostavljane. Donaciju možete uplatiti na Udrugu Spas Varaždin, Trg Pavla Štosa 39, IBAN: HR8723600001101737026, za uplate iz inozemstva broj računa je SWIFT: ZABAHR2X.

Prethodni članakU Krapini besplatno osposobljavanje za računalnog operatera
Sljedeći članakObojimo svijet, dječja izložba koja tjera na razmišljanje