Kostelgrad, Zagorje, pištola, kubura. Keglevićeva straža. Tradicija koja je počela 1523. godine.
Nakon što je nakratko utihnula 2020. zbog korone, jedinstveni zagorski i hrvatski običaj, koji je 2012. dobio status nematerijalnog kulturnog dobra, Kostelska uskrsna pištola ponovno je zapucala.
Velika grmljavina
Nakon tradicionalnog mimohoda hrvatskih povijesnih postrojbi u Krapini na Veliku subotu po 499. puta zapucalo se pod zidinama Kostelgrada.
Tradicija je to proizašla iz povijesnih okolnosti i ostala je duboko ukorijenjena kod Kosteljanaca i Kosteljanki te je u skoro nepromijenjenom obliku opstala do današnjih dana kroz manifestaciju Kostelska uskrsna pištola.
Počelo je u 16. stoljeću dolaskom grofova Keglević na Kostelgrad, burg, u kojem nije bilo crkve ni kapelice, već se ona nalazila u podnožju brda. Grof Keglević došao bi u Kostel u siječnju, ali bi za Uskrs imao običaj dolaziti sa svojim stražarima u crkvu i došao je na ideju da bi za taj najveći kršćanski blagdan mogli čuvati Isusov grob. Župnik i župljani su prihvatili, izvadili pištole i pucali u zrak.
Tradicija iz 1523.
Prema biblijskoj priči, bila je velika grmljavina kada je Isus uskrsnuo, pa se smatra da su pucnji upravo trebali predstavljati tu vremensku nepogodu.
499. Kostelsku uskrsnu pištolu otvorio je župan Krapinsko – zagorske županije Željko Kolar, naglasivši da je riječ o najdužoj tradiciji u Hrvatskoj.
– Narod koji ne vodi brigu o svojoj povijesti i svojim običajima nema ni budućnosti. Sljedeće godine, na 500. obljetnicu ovdje ćemo napraviti spektakl za koji će se čuti i van granica lijepe naše, ali to ćemo prije svega raditi zbog nas, zbog naših očeva, djedova i baka koji su prenijeli ovu tradiciju na nas – rekao je Kolar te zahvalio Keglevićevoj straži na promociji kulture i baštine Krapinsko – zagorske županije u zemlji i inozemstvu.
