Već odavno muzeji nisu samo mjesta gdje se skupljaju, čuvaju i izlažu predmeti. Muzeji su danas i mjesta socijalizacije, iznenađenja, dobrog osjećanja, edukacije.
O tome je na konferenciji muzejskih pedagoga u Somboru govorila Kristina Pavlović, muzejska pedagoginja iz Dvora Veliki Tabor.
Muzejski posjetitelji u fokusu
Muzeji su mjesto zabave, mjesta za obiteljske i ine izlete, prostori u kojima se fotografiramo, čime se hvalimo na društvenim mrežama, u kojima gledamo predstave, slušamo predavanja, uživamo u filmovima ili, primjerice, učimo nove vještine.
– Muzeji su institucije u kojima se osobita pažnja usmjerava ka nematerijalnoj baštini. U njima se nastoji postići balans između muzejskog posla muzejskih djelatnika, muzejskih predmeta i postava u muzeju te posjetitelja muzeja – kaže Kristina Pavlović.
Upravo su muzejski posjetitelji bili su u fokusu dvodnevne konferencije muzejskih pedagoga koja je sredinom studenog organizirana u Gradskom muzeju u Somboru pod nazivom ‘Muzejski posjetilac: gost, partner, prijatelj’.
Sudionicima konferencije o muzejskim posjetiteljima Dvora Veliki Tabor, o radu s njima, potrebi prilagođavanja muzejskih programa u pandemijsko vrijeme i o uspjesima koji su postignuti, usprkos teškoćama i posebnim okolnostima u kojima se radilo u protekle dvije godine, govorila je velikotaborska muzejska pedagoginja, mag. Kristina Pavlović.
Prilagođavanje pandemiji
Pavlović je istaknula fleksibilnost zagorskih muzealaca koji su se u 2020. godini, kao i većina kolega, suočili s drastičnim padom broja posjetitelja i promjenom strukture onih koji su ranijih godina posjećivali Veliki Tabor. Od većinom organiziranih grupa, posebice školske djece, sada su većinu posjetitelja činile obitelji i individualci koji su na Košnički Hum odlučili dolaziti vikendima, osobito za lijepog vremena.
Čim je primijećen taj trend, muzejske su se aktivnosti u Taboru prilagodile, pa se intenziviralo odvijanje događanja petkom navečer, subotama i nedjeljama.
– Pojačana je komunikacija s potencijalnim posjetiteljima putem društvenih mreža, plakata, novina i televizije, a za djecu i roditelje, kao i za sve ostale zainteresirane, vikendima su često organizirane muzejsko-edukativne radionice, predstave, promocije, predavanja, kostimirana vodstva i slično. Uveden je i jedan potpuni novitet, kreirana je besplatna aplikacija za mobitele, na hrvatskom, slovenskom i engleskom jeziku, koja vizualno i auditivno te na edukativan i zabavan način kroz slagalice i kviz, predstavlja legende i priče iz Velikog Tabora, njegovu povijest i specifičnosti – istaknula je Pavlović.
Iskoristili prednosti, privukli posjetitelje
Ono što je nekad bila svojevrsna mana Velikog Tabora, tog usamljenog, ali divnog monumentalnog zdanja na vrhu brijega, prilično dalekog od svega, okruženog zelenilom, čistim zrakom i prirodom, u vrijeme Covid pandemije postala je prednost. Nije bilo bojazni od guranja u zatvorenim prostorima i širenja zaraze.
Da su se fleksibilnost i spoznavanje vlastitih prednosti i mana isplatile muzejskim djelatnicima Velikog Tabora, pokazuju i konkretne brojke, kako u broju posjetitelja tako i u broju održanih radionica i primljenih grupa koje su trebale vodstva po postavu.
Od 28.268 posjetitelja, koliko ih je ukupno došlo u Dvor Veliki Tabor 2019. godine, pa nakon drastičnog pada od 46 posto u 2020. godini (broj posjetitelja te godine bio je 15.339), zahvaljujući angažmanu i pametnom djelovanju stručnih osoba u Dvoru, u 2021. godini taj broj je ponovno respektabilan, 19.548 od 1. siječnja do 31. listopada 2021.
Kristina Pavlović na konferenciji u Somboru naglasila je i da su Muzeji Hrvatskog zagorja, kojima je jedna od pet ustrojstvenih jedinica i Dvor Veliki Tabor, bez obzira na situaciju, u 2021. godini, prema informaciji Muzejskog dokumentacijskog centra, zadržali svoju poziciju među vodećima u Hrvatskoj po broju posjeta.
Muzeji Hrvatskog zagorja 2019. godine na listi svih hrvatskih muzeja zauzimaju petu poziciju po broju posjetitelja, dok su 2020. godine bili na drugom mjestu.
