Izložbom Čuvari etnografske baštine u Velikom Taboru predstavljena je Etnografska zbirka Dvora Veliki Tabor.
Zbirka je to predmeta tradicijskog seoskog domaćinstva i seoskog gospodarstva s područja Hrvatskog zagorja, poglavito iz desinićkog i pregradskog kraja. Trenutno broji 512 inventariziranih predmeta, a na izložbi je predstavljen izbor od 133 eksponata koji su nastali krajem 19. i tijekom 20. stoljeća.
Tradicijsko gospodarstvo
Najveći dio zbirke sačinjavaju lončarski proizvodi, kućni inventar te predmeti tradicijskog gospodarstva. Keramički predmeti zastupljeni u zbirci izrađeni su na nožnom lončarskom kolu karakterističnom za panonsko područje.
– Vjerojatno su proizvedeni u okolici Ivanca gdje su bila smještena najpoznatija središta lončarskog obrta u Hrvatskom zagorju. Namijenjeni su raznim funkcijama i služili su za kuhanje, pečenje, čuvanje, preradu i serviranje hrane, čuvanje i transport tekućina te za zalijevanje cvijeća – pojašnjava povjesničarka Renata Dečman, autorica izložbe i kustosica Dvora.
Od kućnog inventara u zbirci se nalaze pegle na žar, lampaši, mlinci za kavu, tanjuri, zdjelice, lopari, žlice, vilice, noževi, tujice za maslac, vile za peć… Brojni predmeti u zbirci koristili su se u tradicijskim seoskim gospodarstvima, primjerice zvono za stoku, potkove, žrnjevi i mužari za mrvljenje zrnja, razni poljoprivredni alati, škrinje za čuvanje žita.
– Manjim dijelom zatupljeni su predmeti vezani uz tradicijske obrte, šestar, dlijeto, kliješta, kolarska klupa, blanje, pile, postolarski kalupi, alatke i pomagala za proizvodnu tekstila, preslice i kolovrati, tekstilni predmeti i namještaj. U njoj se posebno izdvaja i jedan predmet vezan uz tradicijske običaje. Riječ je o pokladnoj drvenoj maski košuti, koja je vrlo nalik pokladnim maskama iz Međimurja, pa postoji mogućnost da i ona dolazi iz tog kraja – dodaje Dečman.
Predmeti s kraja 19. stoljeća
Osim što nas upoznaje s etnografskim predmetima, izložba govori o povijesti Velikog Tabora u drugoj polovici 20. stoljeća, osobito od sredine 70-ih godina kada se u dvorcu započinje s organiziranjem izložbi etnografskog materijala te prikupljanjem predmeta iz desinićkog i pregradskog kraja.
Njome su predstavljeni korisnici Velikog Tabora koji su ujedno vodili brigu o etnografskim predmetima. Posjetitelje se, kroz izložbene panoe na hrvatskom i engleskom jeziku, upoznaje s osnivanjem Zavičajnog muzeja općine Pregrada u Velikom Taboru početkom 80-ih godina prošlog stoljeća. Rasvjetljava se i razdoblje kada su dvorcem upravljali Turistički savez općine Pregrada te Društvo Veliki Tabor iz Desinića.
Poseban naglasak stavljen je na Josipa Štimca, jednog od suosnivača Zavičajnog muzeja u Velikom Taboru i nekadašnjeg predsjednika Društva Veliki Tabor, te Ivicu Špoljara, najvećeg donatora zbirke te prvog djelatnika Muzeja Hrvatskog zagorja koji je bio zaposlen u Dvoru Veliki Tabor. Izložba otkriva i kakvo je stanje Etnografske zbirke od 2003. godine pa sve do danas, u razdoblju kada brigu o predmetima vodi stručno osoblje Muzeja Hrvatskog zagorja.
Izložba se može razgledati sve do 15. studenog 2022. godine. Dio eksponata ove vrijedne zbirke pogledajte u galeriji fotografija.
