Belina starohrvatska je među prvim sortama koje je čovjek uzgajao. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj uzgaja se stoljećima.
Nakon dugogodišnjeg istraživačkog i stručnog rada uspješno je okončan postupak klonske selekcije autohtone sorte vinove loze Belina starohrvatska te je dobivena Potvrda o priznavanju klona.
Riječ je o najnovijem postignuću u okviru dugoročnog projekta Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja, koji se u više faza provodi već 20 godina, a financira ga Krapinsko-zagorska županija uz partnersku potporu tvrtke Trgocentar. Župan Željko Kolar istaknuo je kako je ovo još jedan rezultat sustavnog ulaganja u očuvanje i razvoj autohtonih sorata koje su izrazito važne za vinski identitet Krapinsko-zagorske županije, ali jednako tako pružaju i velike razvojne prilike.
– Belina starohrvatska jedan je od simbola zagorskog vinogradarstva i iznimno smo ponosni što je dobila službeno priznate klonove, što će našim vinogradarima osigurati dodatni kvalitetan i siguran sadni materijal – poručio je župan Željko Kolar istaknuvši kako je posebno simbolično da je priznanje stiglo uoči Vincekova, tradicionalnog početka vinogradarske godine.
Casanova među sortama
Klonska selekcija jedini je oplemenjivački postupak kojim se mogu poboljšati karakteristike sorti vinove loze. Iako se sorte vinove loze razmnožavaju vegetativno, pa bi sukladno tome svi potomci trebali biti identični, klonovi, nije uvijek tako jer prilikom tog procesa dolazi do pojava mutacija. U pitanju su trajne promjene na genotipu i premda ima puno više negativnih mutacija, one pozitivne su ključne za ovaj proces.
Svrha, cilj i smisao klonske selekcije je pronaći upravo te biljke kod kojih su se dogodile pozitivne promjene u genomu biljke. Te biljke trebaju biti slobodne od najvažnijih ekonomski štetnih virusa, pa se onda takvi genotipovi posebno zaštićuju i priznaju i označavaju kao kvalitetniji sadni materijal. Postupak klonske selekcije za Belinu starohrvatsku trajao je od 2012. godine, kada su izdvojeni elitni trsovi u populaciji ove sorte te obavljeni fitosanitarni i genetički testovi. Stroge kriterije su zadovoljila samo dva kandidata, oznake BSH-1 i BSH-3, koji su od nadležne institucije (HAPIH, Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo Osijek) dobili Potvrdu o priznavanju klona.
– To znači da će se sadni materijal moći proizvoditi u kategoriji certificirani, kao klonski i bezvirusni, te da će svi koji žele saditi ovu sortu moći birati između različitih karakteristika ovih klonova – poručio je voditelj projekta revitalizacije autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja, prof. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta.
Dodao je da je Belina starohrvatska predak mnogim našim sortama, dok je u svijetu poznata kao roditelj velikom broju sorti poput Chardonnaya i Rizlinga rajnskog.
– Zbog toga je nazvana Casanovom među sortama. Uz to daje odlične gospodarske rezultate, posebno u kategoriji bijelih svježih suhih mirnih vina te pjenušaca, koji se upravo pojavljuju na tržištu. Stoga će ovi klonovi dodatno doprinijeti boljim proizvodnim rezultatima sorte i kvalitetnijem sadnom materijalu – rekao je Maletić.
Krapinsko-zagorska županija planira i ove godine provesti Javni natječaj za potporu za kupnju loznih cijepova autohtonih sorata vinove loze za podizanje nasada autohtonih sorata vinove loze na području Krapinsko-zagorske županije.
