Veronika Desinićka bila je prva žena s područja Desinića i šire okolice koja je još početkom 15. stoljeća bila optužena da je vještica.
U njezinu slavu i u sklopu obilježavanja Dana EU baštine, u subotu 16. listopada u Dvoru Veliki Tabor održana su dva događanja, predavanje Nečastive o povijesti vještica od antike do danas i promocija knjige Dvije Veronike.
Dvije Veronike
Zahvaljujući autorici Jadranki Ivandić Zimić Veronika Desinićka dobila još jednu literarnu verziju svoje tužne ljubavne priče, pandan iz suvremenog doba. U romanu Dvije Veronike isprepliću se dvije ljubavne priče koje dijeli oko 600 godina, a povezuju ih slične sudbine glavnih likova.
Prva je Veronika, o kojoj postoje brojne legende. Veronika Desinićka, seoska ljepotica nesretno zaljubljena u grofa Fridrika II. Celjskog koja je zbog te ljubavi tragično skončala u Velikom Taboru. Druga Veronika je Zagrepčanka koja se je u mladosti zaljubila u oženjenog muškarca i zbog te nesretne ljubavi oduzela sebi život u Bidružici, Domu za psihički bolesne osobe u Desiniću. U Bidružici su, navodno, svojedobno bile štale grofova Celjskih te je i to ujedno poveznica s najpoznatijom legendom i ljubavnom pričom na području Hrvatskog zagorja.
Nečastivi
Kroz Nečastive, uz svjetlost svijeća i uz pomoć projektora, ‘oživjele’ su najznamenitije vještice iz povijesti. U Dvor ih je ‘prizvao’ varaždinski novinar, entuzijast i istraživač, poznavatelj okultnog, Kristijan Petrović Kiki.
Njegovo predavanje ‘Nečastive – povijest vještica od antike do danas’ osvijetlilo je ovu prilično mutnu i zamračenu stranu povijesti. Kroz niz zanimljivih i malo poznatih pikanterija i anegdota, Petrović je oduševio poznavanjem tog zastrašujućeg segmenta ljudske povijesti.
Podsjetio je i na posebnost progona na prostoru velikotaborskog gospodarstva. Posve se pouzdano zna kako su 1744. godine u Velikom Taboru pogubljena četiri muškarca i dvije žene zbog optužbi da su se bavili vještičarenjem što je, s obzirom na veći broj pogubljenih muškaraca nego žena, prilična rijetkost za ono doba.
