Zagorska saborska zastupnica i načelnica Općine Lobor Ljubica Jembrih sudjelovala je na međuparlamentarnoj konferenciji.
Konferenciji Od polja do mora – zajednička vizija za prehrambenu sigurnost i stratešku autonomiju EU održana je u Dubrovniku i bila je posvećena budućnosti europske poljoprivrede, prehrambenoj sigurnosti i novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici.
Male zagorske parcele
Konferenciju je, u okviru parlamentarne dimenzije predsjedanja Republike Hrvatske skupinom MED 9, organizirao Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora. U Dubrovniku su se okupili predstavnici nacionalnih parlamenata država Skupine MED 9, ključni donositelji odluka na europskoj razini, predstavnici Europske komisije i Europskog parlamenta, COPA-COGECA-e, komora, udruženja i predstavnici poljoprivrednog, šumarskog i ribarskog sektora te stručne i akademske zajednice.
U središtu rasprave bili su buduće financiranje Zajedničke poljoprivredne politike nakon 2027. godine, generacijska obnova, prehrambena sigurnost te posebnosti mediteranskih država članica. Jembrih je u svom obraćanju posebno govorila o položaju hrvatskih poljoprivrednika, naglašavajući kako se poljoprivreda u Hrvatskoj odvija u vrlo različitim uvjetima, ovisno o području. Kao saborska zastupnica iz Krapinsko-zagorske županije istaknula je posebnosti kontinentalne poljoprivrede, koju karakteriziraju mala i rascjepkana gospodarstva, manje parcele i obiteljska proizvodnja.
– Kod nas nema velikih ravnih površina. Imamo brežuljke, male i rascjepkane parcele i obiteljska gospodarstva koja u zahtjevnim uvjetima čuvaju proizvodnju razvijanu generacijama – kazala je Jembrih.
Različiti uvjeti
Uspoređujući različite izazove s kojima se suočavaju hrvatski poljoprivrednici, navela je kako se poljoprivrednici na jugu zemlje suočavaju s nedostatkom vode, visokim temperaturama i požarima, dok kontinentalnu poljoprivredu pogađaju tuča, mraz, erozija tla, poplave i sve nepredvidivije vremenske prilike.
– Uvjeti su različiti, ali pitanje je isto, kako sačuvati čovjeka koji proizvodi hranu? Upravo bi to trebalo biti jedno od ključnih pitanja pri oblikovanju buduće Zajedničke poljoprivredne politike. Poljoprivrednicima treba osigurati stabilno i predvidljivo financiranje, ali istodobno uvažavati različitosti među državama članicama. Države članice Europske unije nisu iste. Hrvatska ima svoje specifičnosti, velik broj manjih gospodarstava, rascjepkane poljoprivredne površine te različite proizvodne i prirodne uvjete – istaknula je Ljubica Jembrih, dodajući kako je zbog toga potrebno dovoljno fleksibilnosti u budućim natječajima i kriterijima kako bi se uvažile posebnosti pojedinih država i njihovih poljoprivrednika.
Ruralni razvoj
Posebno se osvrnula na ruralni i ravnomjerni razvoj cijele hrvatske poljoprivrede, istaknuvši kako su prethodna programska razdoblja pokazala važnost ulaganja u modernizaciju gospodarstava i preradu, mlade poljoprivrednike i mala gospodarstva, ali i u ruralnu infrastrukturu i temeljne usluge.
– To su dobre prakse koje trebamo sačuvati i dalje razvijati. Upravo zato smatram da u novoj financijskoj arhitekturi ne smijemo izgubiti ono što se u prethodnim razdobljima pokazalo dobrim – poručila je.
Pritom je naglasila i važnost LEADER pristupa kroz koji je lokalnim zajednicama omogućeno da pokreću projekte u skladu s vlastitim potrebama. Takve mjere, smatra, imaju širi učinak na kvalitetu života i razvoj ruralnih sredina. Kao jedan od izazova hrvatske poljoprivrede izdvojila je rascjepkanost poljoprivrednog zemljišta. U tom kontekstu naglasila je ulogu savjetodavnih službi koje trebaju biti još prisutnije na terenu te poljoprivrednicima približavati mogućnosti i prednosti okrupnjavanja zemljišta, kao i povezivanja i zajedničkog nastupa.
– Poljoprivreda nije samo hektar, prinos ili proizvodna statistika. Iza svakog gospodarstva stoji čovjek, njegova obitelj i zajednica u kojoj živi . Ruralni razvoj i u budućoj financijskoj omotnici treba ostati jasno prepoznat i snažno financiran, uz nastavak ulaganja u mlade, znanje, tehnologiju, modernizaciju i otpornost na klimatske promjene. Europa treba snažnu zajedničku poljoprivrednu politiku, onu koja razumije maslinu na otoku, žito u ravnici, ali i vinograd, voćnjak i malo gospodarstvo na zagorskom bregu – zaključila je Jembrih.
Konferencija u Dubrovniku održana je uoči pripreme novog paketa Zajedničke poljoprivredne politike i Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034. godine. Jedan od zaključaka rasprava bio je i naglasak na tome da prehrambena sigurnost bude sastavni dio otpornosti i sigurnosti država, dok su među važnim temama ostali i konkurentnost ribarstva, vitalnost otočnih i obalnih zajednica te budućnost mediteranske poljoprivrede.
