U Desiniću će se graditi biološki uređaj pročišćavanja drugog stupnja koji će moći zbrinuti opterećenje od 1500 ekvivalent stanovnika
Pročistač je to otpadnih voda za čiju su izgradnju potpisali ugovor Zoran Đuroković, direktor Hrvatskih voda i Zvonko Škreblin, načelnik Desinića.
Veliki projekt za ‘male’
– U suradnji sa Zagorskim vodovodom i općinama brinemo o tome da radimo sustave kanalizacije na mjestima gdje ne postoje tzv. aglomeracije. U tijeku je veliki projekt Zlatar – Zabok vrijedan 600 milijuna kuna, gdje će se zbrinuti 50.000 ekvivalent stanovnika. No, ne žive svi u velikim aglomeracijama, pa da moramo iznaći sredstva kako bismo pomogli i manjim sredinama da i one primjereno riješe svoje otpadne vode i da imamo čistije rijeke i vodotoke – izjavio je Đuroković u Desiniću.
Načelnik Škreblin nije krio zadovoljstvo potpisanim ugovorom, naglasivši kako je ovo dugoočekivani projekt za Desinić.
– Presretni smo i od srca zahvljujem Vladi i Hrvatskim vodama koje su prepoznale ulaganja u male sredine. Ako smo mali, to ne znači da ne treba ulagati, s ciljem da ljudi ostanu na ovom području, na ovim bregima i da zajednički imamo sve one uvjete koje imaju ‘veliki’. Nadam se daljnjoj suradnji s Hrvatskim vodama jer i dalje imamo problema s klizištima. U posljednje tri godine riješili smo sedam klizišta, za što smo od Hrvatskih voda dobili oko 2,5 milijuna kuna, a ostala sredstva dodali smo iz općinskog proračuna – rekao je Škreblin.
Ugrožen projekt od 600 mil. kuna?
Na potpisivanju ugovora bio je i HDZ-ov kandidat za župana Ernest Svažić. On je upozorio direktora Hrvatskih voda na problem realizacije velikoga projekta koji je Đuroković spomenuo, ‘Aglomeracija Zabok – Zlatar’, koji je vrijedan 600 milijuna kuna. No, čini se da je projekt ‘zapeo’.
– Apelirao sam na Zagorski vodovod da se uistinu dobro pazi na dinamiku provođenja projekata. Znamo da već postoji građevinska dozvola za aglomeraciju u Krapinskim Toplicama i izuzetno je bitno da aglomeracija vezana uz Zabok, Zlatar i Zlatar Bistricu bude završena do 2023. godine kako je i planirano, kako ne bi došlo do penalizacije – upozorio je Svažić.
Prema nekim informcijama, navodno se kasni s radovima, rokovi su ‘probijeni’, a kako je riječ o projektu koji financira EU, u slučaju kršenja ugovora općinama i gradovima prijete velike novčane kazne.
