Na poziv Žarka Tušeka, predsjednika Odbora za gospodarstvo, u Hrvatskom saboru sastali su se HDZ-ovi (grado)načelnici iz Krapinsko-zagorske županije s predstavnicima ministarstava
Na koordinaciji su državni tajnici Mario Antonić, Zdravko Tušek i Velimir Žunac lokalnim čelnicima predstavili aktualno stanje vezano uz apsorpciju sredstava iz postojeće financijske omotnice EU fondova.
Kroz novi program šest milijardi eura
Upoznali su ih koje će se reforme i ulaganja financirati iz nacionalnih sredstava, buduće omotnice, te kroz program ‘Mehanizma za oporavak i otpornost‘, a što bi, objavili su u priopćenju, bilo od velikog interesa za jedinice lokalne samouprave.
– Do rujna 2020. ugovorenost projekata iznosi 102,36 posto ili 83,49 milijardi kuna. Dosad je plaćeno 40,56 posto ili 33,08 milijardi kuna. U Operativnom programu ‘Konkurentnost i kohezija’ ugovoreno je 57,52 milijarde kuna, a plaćeno 18,25 milijarde, dok je u Programu ruralnog razvoja ugovoreno 13,48 milijardi, a plaćeno 9,09 milijarde kuna – objavili su.
Iz Programa ruralnog razvoja na III. izbornu jedinicu ugovorene su 2 milijarde kuna, od toga 680 milijuna na Krapinsko-zagorsku županiju, a do kraja godine se očekuje rast.
– U okviru Mehanizma za oporavak i otpornost bit će nam na raspolaganju šest milijardi eura bespovratnih sredstava, dok će se 3,5 milijarde odnositi na zajmove. U planovima će se svakako definirati reforme i ulaganja za svladavanje izazova utvrđenih u kontekstu europskog semestra, posebno onih povezanih sa zelenom i digitalnom tranzicijom. Imamo pet ciljeva, pametnija EU, zelenija EU, povezanija EU, socijalna EU i EU bliže građanima. Svi imaju mogućnost ispuniti upitnike koji su na mrežnim stranicama ministarstava kako bi se detektirale potrebe i u tom smjeru krenulo s programiranjem – rečeno je (grado)načelnicima.
Kad si razvijeniji, ‘kazne’ te
Katalog projekata, koji je u izradi, obuhvatit će i sve dosad nerealizirane projekte koji će se moći realizirati na natječajima u naredne dvije godine, a što je prilika da općine i gradovi realiziraju već spremne projekte.
Plan Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU je da se u budućnosti, radi ravnomjernog regionalnog razvoja, osim nacionalnog operativnog programa formiraju i programi svake regije u skladu s potrebama. To znači da bi svaka regija imala svoju alokaciju.
Predstavnice Ministarstva graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine, Ines Androić Brajčić i Irena Križ Šelendić, istaknule su da će budući programi iz njihova resora poticati zelena ulaganja i kružno gospodarstvo. Kroz energetsku obnovu ići će se i s konstruktivnom obnovom u cilju kompletne zaštite i od potresa i požara.
(Grado)načelnici su upozorili na kompliciranu administraciju na koju nailaze prilikom prijave projekata na EU natječaje te na kategoriju ‘indeks razvijenosti‘. Naime, što je neki grad ili općina razvijenija, ima manje šanse proći na natječaju, jer dobiva visoku ocjenu za razvijenost, pa manje razvijeni imaju prednost.
Zato su se svi na koordinaciji složili složili da svakako treba ići u pojednostavljenje administracije te u izmjenu indeksa razvijenosti, kako oni razvijeniji ne bi bili ‘kažnjeni’, odnosno onemogućeni u daljnjem apliciranju i realizaciji EU projekata.
