Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina s partnerom Gradom Krapinom uspješno je provelo još jedan europski projekt.
Riječ je o projektu ‘Svirajmo kaj – glazbena radionica’ sufinanciranom iz Europskog socijalnog fonda. Projekt vrijedan 418.316,47 kuna i provodio se od 24. ožujka 2021. do 24. ožujka ove godine.
Kajkavska glazbena baština
Realizaciju ideje o pokušaju osnivanja orkestra djece i mladih u Krapini prekinula je epidemiološka kriza, a projekt ‘Svirajmo kaj – glazbena radionica’ doprinosio je rješavanju tih problema na području Krapine i Krapinsko-zagorske županije organiziranjem online glazbenih radionica koje su imale edukativnu i kulturno – umjetničku svrhu.
Ciljna skupina bili su djeca i mladi do 25 godina, koji imaju sklonost kreativnom izražavanju kroz glazbu te gaje interes za glazbenu baštinu.
Održano je 10 radionica pjevanja i devet radionica sviranja na instrumentima, na gitari, bas gitari, bubnjevima, violini, klarinetu, harmonici, trubi, tamburici i glasoviru. Sudjelovalo je stotinjak.
U sklopu projekta na puno radno vrijeme zaposlen je voditelj radionica orkestra i istraživanja glazbene baštine s arhiviranjem i digitalizacijom, a kroz projekt financirao se i dio plaće zaposlenika Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo kao koordinatora na projektu te voditeljice projekta koja je zadužena za aktivnosti promidžbe i vidljivosti, kao i za upravljanje i administraciju projekta. Uz to, provedena je digitalizacija oko 20 posto bogate arhivske građe Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina koje ima više od 2.000 zapisa.
Digitalizacija autorske glazbe
Tajnik Društva Radovan Novina na završnoj je konferenciji istaknuo da su iskoristili najbolji način da obuhvate ciljanu skupinu mladih do 25 godina.
– Vrlo je zanimljivo da se iz te baze od stotinjak osoba koje su pohađale radionice uvijek pokaže da je netko više zainteresiran za određeni instrument ili više za glazbu, pa se od njih može izdvojiti netko na koga možete računati u budućnosti. Iz tih smo radionica tako uzimali neke od sudionika koji bi u nekom daljnjem razdoblju mogli u okviru našeg Društva sudjelovati na raznim programima, a to je velika stvar koju je ovaj projekt i zacrtao – rekao je Novina.
Naglasio je da vjeruje da će u budućnosti moći povući još sredstava iz natječaja i nastaviti proces digitalizacije arhivske građe, budući da je riječ o vrlo vrijednim materijalima.
Gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović istaknuo je da ga iznimno raduje što su i gradske ustanove poput Pučkog otvorenog učilišta povukle značajna sredstva iz EU fondova za ovakve i slične projekte
Gregurović: ‘Ovo je tek početak’
– To je jako dobro, a posebno je dobro što su se uključili i drugi koji daju značajan doprinos za razvoj kulture na području Krapine. Jedna od najznačajnijih udruga na našem području je upravo Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo. Ako je Krapina po nečemu poznata, onda su to neandertalci i Festival kajkavskih popevki – kazao je Gregurović dodavši da je ovo tek početak, odnosno prvi korak.
– Očekujemo s nestrpljenjem i druge natječaje na koje ćemo moći konkurirati s nekim novim programima, s novim projektima i na taj način doprinijeti razvoju kulture, ali i društvenog života na području grada Krapine – zaključio je gradonačelnik Gregurović.
Zaposlenik na projektu, voditelj radionica orkestra i istraživanja glazbene baštine s arhiviranjem i digitalizacijom Karlo Krešimir Kukovačec objasnio je kako se glazba, odnosno glazbene radionice mogu raditi online.
– Problem je kad se s tim susretnete u praksi, zvuk kasni, ne mogu istovremeno svirati i predavač i učenik. Ima različitih načina kako su se različiti predavači nosili s time, ali bitno je da smo realizirali sve što smo naumili, bitno je da smo uspjeli – izjavio je Kukovačec.
