Prema Indeksu rodne ravnopravnosti od Hrvatske su gore samo Grčka, Mađarska i Rumunjska.
Nakon što je objavljen Indeks rodne ravnopravnosti za 2024. godinu, zastupnik u EU parlamentu Marko Vešligaj, potpredsjednik Odbora za rodnu ravnopravnost i prava žena, osvrnuo se na stanje u Hrvatskoj.
– Hrvatska iz godine u godinu ostvaruje sve slabiji rezultat, sada se nalazimo na 24. mjestu u EU-u i to je pad za četiri mjesta u odnosu na prošlogodišnje rezultate – ističe Vešligaj.
Među najgorim EU državama
Prosječni indeks rodne ravnopravnosti Europske unije iznosi 71 bod od mogućih 100. U indeksu se osobito ističu teme neplaćenog kućanskog rada, nejednakosti na tržištu rada, siromaštva te socijalne sigurnosti. Hrvatska je ostvarila rezultat od 59.7 posto, što je pad u odnosu na prošlu godinu, čime smo se smjestili među najgore europske države Na 24. smo mjestu od 27. država EU. Niže od nas su rangirane samo Grčka, Mađarska i Rumunjska.
– Nikako ne možemo biti zadovoljni ovim rezultatima, našli smo se u neslavnom društvu na dnu ljestvice. Očito je da Vlada RH ne čini dovoljno kako bi se poboljšao položaj žena, a pritom nas Europski institut za rodnu ravnopravnost upozorava na činjenicu da je naš rezultat kontinuirano ispodprosječan. To ukazuje na sistemske probleme u nizu područja, od tržišta rada do sudjelovanja žena u političkim procesima i donošenju odluka – komentirao je Marko Vešligaj.
Jedno od područja s kojim se ovogodišnji Indeks posebno bavi jest i pitanje rodnog jaza u plaćama koji se na razini Europske unije, kada gledamo razdoblje 2010.-2022. smanjuje, međutim ostaje vrlo prisutan u pojedinim državama članicama.
– Europa je ovdje napravila pomake, no nažalost to nije dovelo do, primjerice, poboljšanja položaja žena kada govorimo o riziku od siromaštva i socijalnoj sigurnosti gdje je 17 posto žena u riziku od siromaštvu u odnosu na 15 posto muškaraca. Tu se postavlja i pitanje rodnog jaza u mirovinama, a osobito je problematičan i aspekt nejednake podjele neplaćenog kućanskog rada gdje je većina tereta i dalje na ženama – pojašnjava Vešligaj.
Gori od EU prosjeka
Hrvatska pomak bilježi u području sudjelovanja žena na tržištu rada, no imamo velike probleme kada govorimo o području skrbi i neplaćenog rada kao i sudjelovanja žena u procesima donošenja odluka.
– Alarmantno je da nas se ponovno upozorava na iste stvari kao proteklih godina i to, primjerice, zbog malog broja žena na čelu ministarstva i broja zastupnica u Saboru. Tu su nam rezultati mnogo gori od prosjeka EU-a. Hrvatska ima ozbiljne strukturne probleme kada govorimo o postizanju rodne ravnopravnosti i nužno je pokrenuti vrlo konkretne inicijative kako bismo osigurali da naše sugrađanke žive slobodno, bez nasilja i diskriminacije i s jednakim mogućnostima. Tu ću osobito pratiti implementaciju dviju europskih Direktiva, one o suzbijanju nasilja i o transparentnosti plaća jer bez toga ne možemo očekivati pomake – zaključio je naš europarlamentarac.
