U Hrvatskom saboru u utorak se raspravljalo o Prijedlogu zakona o proglašenju Parka prirode Zagorske gore.
Bit će to prvi Park prirode u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i 13. u Hrvatskoj. Saborska zastupnica Ljubica Jembrih (HDZ) u pojedinačnoj raspravi je naglasila kako se radi o prostoru iznimne vrijednosti koji obuhvaća Maceljsku goru, Ravnu goru, Strahinjščicu, Ivanščicu i bednjanski kraj.
– To su područja bogate biološke i geološke raznolikosti, vrijednih šumskih ekosustava, travnjaka, vodotoka i špiljskih sustava, ali i prostora obilježenog kulturnom i povijesnom baštinom. To je prostor koji je stoljećima oblikovan suživotom čovjeka i prirode – istaknula je zastupnica Jembrih.
Kontrola sječe šuma
Proglašenjem parka prirode ne dolazi do ‘zamrzavanja’ prostora, već do jasnijih pravila i snažnijeg nadzora, kao i učinkovitija kontrola gospodarenja šumama, osobito sječe, dodala je.
– Šume Zagorskih gora nisu samo gospodarski resurs nego i ključan element zaštite tla, voda, klime i bioraznolikosti. U okviru parka prirode sječa mora biti planska i nadzirana, uz pojačan nadzor čuvara prirode i nadležnih institucija. To je važno jamstvo lokalnom stanovništvu da se prostor neće nekontrolirano iscrpljivati – pojasnila je Jembrih.
Zakon donosi i konkretne koristi lokalnim zajednicama. Osnivanjem javne ustanove za upravljanje Parkom prirode osigurava se zapošljavanje stručnih kadrova i čuvara prirode, a lokalno stanovništvo dobiva partnera koji poznaje teren i potrebe zajednice. Također, otvara se i prostor za razvoj održivog turizma, edukativnih i planinarskih sadržaja kao i za veću vidljivost lokalnih proizvoda, tradicionalne poljoprivrede i obiteljskih gospodarstava. Jembrih je dodala i da zakon prepoznaje vrijednost ljudi koji su taj prostor čuvali generacijama i predviđa njihovo uključivanje u upravljanje parkom.
Problem kamenoloma
Uz sve pozitivne strane, koje formiranje parka prirode donosi, Jembrih je upozorila kako je bitno pitanje transparentnosti i povjerenja koje je prikazano kroz cijeli postupak donošenja i rasprave zakona na nacionalnoj razini, ali i da je to isto izostalo kada je u pitanju lokalna razina.
– Na sjednici Županijske skupštine Krapinsko-zagorske županije, raspravljajući o zahvatima u prostoru, uključujući i planirani kamenolom na području Siljevca, zatražila sam potpunu transparentnost postupanja Županije. Zatražila sam dostavu pisane dokumentacije i prepiske između Županije, investitora i nadležnih institucija, kako bi se mogla jasno utvrditi uloga županijskih tijela – podsjetila je Jembrih te dodala kako, unatoč svim zakonskim rokovima, koji su i istekli, Županija i župan Željko Kolar nisu dali tražene odgovore.
Istodobno, u javnosti se pojavljuju informacije da je Zavod za prostorno uređenje Krapinsko-zagorske županije izdao mišljenje o usklađenosti prostornih planova Općine Budinščine i Županije te da su na temelju toga pokrenuti istražni radovi.
– To su ozbiljna pitanja na koja sam odgovore tražila na Županijskoj skupštini, ali ih do danas nisam dobila. Kada tome pridodamo i druge primjere iz naše županije koji su opterećivali povjerenje javnosti onda se, kao županijska vijećnica, načelnica Općine Lobor i saborska zastupnica, s pravom pitam, što se događalo i što se danas događa s kamenolomom? – pita se Jembrih.
Upravo po pitanju potencijalnog kamenoloma u Siljevcu, na području budućeg Parka prirode, zastupnici SDP-a ponovno žele prebaciti lopticu na Vladu, dok je u biti, tvrdi Jembrih, sve u rukama župana Kolara.
– Iskreno se nadam da župan svojim radom neće izazvati neku novu aferu, poput afere ‘solari’ i smeća u Poznanovcu. Očekujem da će u prostornom planu odgovorno stati u zaštitu naših zelenih brega i ljudi koji žive na njima. Nadam se i da će u što kraćem roku odgovoriti na moja pitanja postavljena na Skupštini – Ljubica Jembrih iz saborskih klupa pokušava dobiti odgovore Krapinsko-zagorske županije.
