Leksikografski zavod Miroslav Krleža objavio je drugo, dopunjeno izdanje Enciklopedije Hrvatskoga zagorja.
Enciklopedija je predstavljena u blizini lokacije na kojoj je Antun Mihanović, prema brojnim predajama, inspiriran ljepotom prirode napisao stihove Horvatska domovina u Risvici kraj Kumrovca. Prvo izdanje izdano je u proljeće 2017. Sadržavalo je 1947 natuknica i tiskano je na 1000 stranica. Drugo, dopunjeno, s 2108 natuknica na 1056 stranica donosi nove spoznaje o povijesti, kulturi, prirodnim ljepotama i jedinstvenim obilježjima Zagorja.
‘Knjiga svih knjiga’
Riječ je, istaknuo je župan Željko Kolar prilikom predstavljanja, o knjizi svih knjiga.
-Kad ovu knjigu držim u ruci imam osjećaj da sam povezan sa svima koji su ušli u ovu knjigu, ali i onima koji možda nisu, a kroz povijest su dali doprinos razvoju Zagorja kao jednoj posebnoj regiji. Knjiga je plod višegodišnje suradnje, istraživanja i terena brojnih stručnjaka i suradnika koji radu nisu pristupili samo znalački i profesionalno nego i s ljubavlju i strasti prema dokumentiranju svega što je Hrvatsko zagorje – rekao je na predstavljanju zagorski župan Željko Kolar.
– Kod nas je zaista najljepše i nema područja gdje Zagorci nisu ostavili duboku brazdu i otvarali nove vidike koji su pružali novu šansu za razvoj – zaključio je.
Enciklopedija donosi sveobuhvatan pregled kulturne, povijesne, prirodne i društvene baštine Hrvatskoga zagorja, regije prepoznatljiva identiteta i bogata nasljeđa.
– Nije riječ samo o zborniku podataka, Enciklopedija je jedan živi dokument naše baštine, ogledalo našeg zavičaja, spomenik ljudima, događajima, mjestima i običajima koji opisuju naše Zagorje tijekom vremena. To je jedan korak koji nas vodi prikazu Zagorja u svoj svojoj posebitosti, u svim svojim slojevima – istaknula je pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, šport i tehničku kulturu Mirjana Smičić Slovenec.
Bajka na dlanu
U stvaranju drugog, dopunjenog izdanja Enciklopedije Hrvatskoga zagorja sudjelovali su brojni stručnjaci iz različitih područja – povjesničari, etnolozi, geografi, jezikoslovci, kulturni djelatnici te mnogi predani lokalni suradnici.
– Moram istaknuti kako je suradnja Zavoda i Županije jedna od najdubljih i najtrajnijih. Ovo je jedina enciklopedija koja je doživjela drugo izdanje i to upravo na inicijativu i poticaj Krapinsko-zagorske županije. Ovo je pokazatelj vrlo čvrstih, suradničkih, sinergijskih odnosa između Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža i Krapinsko-zagorske županije – naveo je ravnatelj Leksikografskog zavoda Filip Hameršak.
Urednički trojac drugog izdanja čine Jasna Lukec, Iva Klobučar Srbić i Mladen Klemenčić. Klemenčić je rekao da je prvo izdanje bilo zahtjevno jer se nisu imali po čemu voditi i bilo je potrebno mnogo toga odabrati što je bitno za Zagorje. Na taj se način gradio obrazac regionalnih izdanja enciklopedija u čemu je Zagorska enciklopedija zaista pomogla. Jasna Lukec izdvojila je kako se natuknice u enciklopediji odnose na osobe, gospodarske subjekte, kulturne, zabavne, sportske manifestacije, opće pojmove, ali i sve druge pojave koje su sastavni dio Bajke na dlanu, dok je Iva Klobučar Srbić istaknula kako se od objave prvog izdanja povećao interes javnosti za knjigu, ali i broj suradnika koju su se priključivali svojim dopunama.
Enciklopedija pokriva širi prostor Hrvatskoga zagorja. Uz cjelokupno područje Krapinsko-zagorske županije, uključeni su i dijelovi Varaždinske i Zagrebačke županije, ukupno 53 jedinice lokalne samouprave. Tematski spektar obuhvaća područja od geologije, arheologije, demografije, jezikoslovlja, umjetnosti i književnosti, do gospodarstva, obrazovanja, sporta i društvenih događanja.
Enciklopediju Hrvatskoga Zagorja izdao je Hrvatski leksikografski zavod Miroslav Krleža izdao u u suradnji s Krapinsko-zagorskom županijom.
