Na području Ivanščice i obližnjih Strahinjščice, Maceljske i Ravne gore raste čak 40 vrsta orhideja.

Među njima je kod Žganog vrha otkrivena i nova vrsta za ovo područje, zbijenocvatni vranjak. Otkrivene su i nove životinjske vrste za faunu Hrvatske, među kojima su dugorepi ljuskokrili konjic, osjetljiva europska vrsta, kao i primjerci transilvanijskog monaškog skakavca, za kojeg se smatralo da je izumro.

Vrijednosti koje treba čuvati

To je samo dio zanimljivih podataka iz knjige Ivanščica – Strahinjščica – Maceljska gora – Ravna Gora: Park prirode na mjestu susreta Alpa, Dinarida i Panonskog mora?, koja je u četvrtak predstavljena u Lepoglavi. Knjigu je predstavio urednik Roman Ozimec.

Publikacija, koju je izdala Varaždinska županija, nastala je s ciljem da se javnosti ukaže na vrijednosti i posebnosti najviše planine sjevera Hrvatske i susjednih gora te na potrebu očuvanja tog posebno vrijednog prirodnog prostora, zbog čega je pokrenuta inicijativa za proglašenje parka prirode.

Područje Ivanščice bilo bi 13. Park prirode u Hrvatskoj. Jedinstveno je po tome što obuhvaća georaznoliko područje, čak pet masiva, Ivanščicu, Strahinjščicu, Maceljsku i Ravnu goru te dijelom Varaždinsko-topličko gorje

– Da bismo nešto mogli i znali očuvati, to najprije moramo dobro upoznati. Iako sam smatrao da dobro poznajem svaki dio naše županije, kad su stizali radni materijali za ovu knjigu, vidio sam da sam bio u zabludi. Tek tada sam uvidio kojim bogatstvima raspolažemo i koliko je vrijedno područje Ivanščice, Strahinjščice, Ravne i Maceljske gore, ali i koliko je važno da ga očuvamo. O potrebi zaštite ovog područja počelo se razmišljati još 1937. kada je poznati prirodoslovac Franjo Koščec, član tadašnjeg Povjerenstva za zaštitu prirode, zapisao: ‘Generacije će biti zahvalne ako im budemo znali sačuvati jedan kutić prirode’. Te njegove riječi su aktualne i danas, kad smo se više nego ikad prije približili zaštiti ovog područja kategorijom parka prirode – istaknuo je župan Anđelko Stričak.

13. Park prirode u Hrvatskoj

Domaćin, gradonačelnik Lepoglave Marijan Škvarić, napomenuo je da se upravo Lepoglava nalazi u centru budućeg parka prirode.

– Uz bogatu povijesnu i kulturnu baštinu, na području Grada Lepoglave nalazi se i geološki spomenik prirode Gaveznica – Kameni vrh, a cijeli naš kraj posebno se odlikuje bioraznolikošću. Park prirode čini priliku, a o nama svima ovisi hoćemo li tu priliku kvalitetno iskoristiti. Prirodno bogatstvo želimo staviti u funkciju razvoja, koji temeljimo na suradnji s Varaždinskom županijom i Vladom uz korištenje fondova Europske unije – istaknuo je gradonačelnik Škvarić.

Na području Ivanščice i obližnjih Strahinjščice, Maceljske i Ravne gore raste čak 40 vrsta orhideja

Ovo područje bilo bi 13. park prirode u Hrvatskoj, a po čemu je jedinstveno, iznio je urednik publikacije Roman Ozimec.

– Jedinstveno je po tome što obuhvaća vrlo georaznoliko područje, čak pet masiva, Ivanščicu, Strahinjščicu, Maceljsku i Ravnu goru te dijelom Varaždinsko-topličko gorje, ali i izvore te dijelove pet rijeka, Bednje, Krapine, Lonje, Plitvice i Sutle, zbog čega smo ga popularno nazvali Park Petica. Poseban je i po tome što se u njemu spajaju čak tri geotektonska područja, Alpik, Dinarik i Panonik – rekao je Ozimec.

Iznenađujuće i za znanstvenike

Na tom području spajanja su prije 22 milijuna godina eruptirali brojni vulkani, a Gaveznica – Kameni vrh kod Lepoglave danas je najbolje sačuvani fosilni vulkan u Hrvatskoj.

– Naš park nije Jurski park, ali je svakako paleontološki. Kod Radoboja su, primjerice, nađeni brojni fosili biljaka, školjaka, kukaca i riba, neki stariji od 10 milijuna godina. Među njima je i pradjed vinove loze, vrsta Vitis teutonica. Što sve danas živi u našem Parku Petica još upoznajemo i istražujemo, pritom nalazimo neočekivane vrste, neke nove za znanost, a neke iznenađujuće i za znanstvenike – istaknuo je Ozimec.

Urednik publikacije ‘Ivanščica – Strahinjščica – Maceljska gora – Ravna Gora: Park prirode na mjestu susreta Alpa, Dinarida i Panonskog mora?’ je Roman Ozimec

Nisu to jedine posebnosti. U okviru budućeg parka nalazi se šest zaštićenih područja te 10 područja ekološke mreže Natura 2000, što znači da su prirodne vrijednosti već prepoznate u našim, ali i u europskim okvirima. Nigdje drugdje na sjeveru Hrvatske nema toliko špilja, jama i drugih speleoloških objekata, samo na Ravnoj gori ih je više od 40, među kojima su i spomenici prirode Mačkova špilja te svjetski poznata špilja Vindija. Treba istaknuti i kulturno dobro od nacionalnog značaja, jedinstvenu cjelinu dvorca i Park šume Trakošćan.