Zemlje EU 2024. proizvele su 150 milijuna hektolitara vina, potrošnja je pala na 96 milijuna hektolitara.
U Europi se vino ne pije više kao prije. Novi paket mjera iz EU pokušava spasiti vinski sektor, što bi trebalo pomoći i hrvatskim vinarima. Paket mjera komentirao je Marko Vešligaj, naš zastupnik u Europskom parlamentu i član Odbora za poljoprivredu te Intergrupe za vino.
Hrvatska vina na EU tržištu
Vešligaj kaže da je osobito važno za hrvatske vinare da se ovim paketom mjera otvaraju dodatna sredstva za suočavanje s klimatskim promjenama kao i da se uvode pojednostavljenja i smanjuje administrativni teret za vinare, primjerice u označavanju i etiketiranju vina.
– Pokušat će se odgovoriti i na prekomjernu proizvodnju vina, koja je realnost u nekim europskim državama, poput Francuske. To će biti pozitivan iskorak za hrvatske vinare kojima će se kroz smanjenu proizvodnju u drugim dijelovima Europe otvoriti mogućnost da naša vina zauzmu veći dio europskog tržišta – komentirao je Marko Vešligaj.
Potrošnja vina od 2010. do danas se gotovo prepolovila. Najviše je pala za vrijeme pandemije Covid-19 i nije se oporavila. Primjerice, zemlje Europske unije u 2024. proizvele su 150 milijuna hektolitara vina, dok je potrošnja pala na 96 milijuna hektolitara. Vinski sektor EU čini 60 posto globalne proizvodnje vina i 60 posto vrijednosti izvoza vina na svijetu i doprinosi s 0,8 posto BDP-a, prema podacima industrije, što je na razini čelika. Vinski sektor igra važnu ulogu i u ruralnom razvoju, turizmu i gastronomiji. Promjena u potrošačkim trendovima, klimatske promjene te tržišne nesigurnosti, uključujući i najavljene carine SAD-a, ozbiljan su udarac na sektor.
Sedam mjera za vinare
Europska komisija formirala je prijedlog mjera kako bi osigurala da vinarski sektor ostane konkurentan.
Sprječavanje viškova vina
Države članice će se poticati na poduzimanje mjera za sprječavanje viškova, što znači da će se olakšati plaćanje proizvođačima za uklanjanja vinove loze (grubbing up) i zelenih berbi (uklanjanje nezrelog grožđa prije berbe), kako bi se spriječila prekomjerna proizvodnja, pomoglo stabilizaciji tržišta i zaštitilo proizvođače od financijskih teškoća.
Fleksibilnost sadnje
Proizvođači će imati dodatnu fleksibilnost u okviru odobrenja za sadnju. To će im pomoći u donošenju odluka o ulaganjima u trenutačnom promjenjivom kontekstu. Države članice također će moći obustaviti novu sadnju u područjima gdje postoji višak proizvodnje.
Odgovor na klimatske izazove
Sektor će dobiti jaču podršku kako bi postao otporniji na klimatske promjene. Države članice mogu povećati potporu za ulaganje kako bi mogle povratiti do 80 posto, umjesto dosadašnjih 50 posto ulaganja u klimatski prihvatljive vinogradarske projekte.
Marketing
Marketing inovativnih proizvoda bit će lakši, uz jasnija pravila i zajedničke oznake za proizvode vina s nižim udjelom alkohola na jedinstvenom tržištu, vina sa smanjenim udjelom alkohola, niskoalkoholna i bezalkoholna vina.
Jednake etikete za vino
Pojednostavljena će biti birokracija. Umjesto dosadašnjih različitih pravila označavanja na bocama vina u različitim zemljama bit će zajednička etiketa s QR kodom, čime će se smanjiti troškovi i pojednostaviti trgovina preko granica EU, a istovremeno će potrošačima omogućiti lakši pristup informacijama.
Vinski turizam
Grupe proizvođača vina sa zaštićenom geografskom oznakom dobit će pomoć za razvoj vinskog turizma, čime će se potaknuti gospodarski razvoj u ruralnim područjima.
Duža promocija
Trajanje EU-financiranih promotivnih kampanja za konsolidaciju tržišta u trećim zemljama bit će produženo s tri na pet godina kako bi se osigurala bolja promocija europskih vina.
– Mi moramo pronaći mehanizme kroz koje ćemo ojačati nacionalnu proizvodnju vina i zaštititi tradiciju visokokvalitetnih vina iz svih dijelova Hrvatske, a preduvjet za to je sveobuhvatna potpora našim vinarima i ovaj paket pomoći je prvi korak u tom smjeru – zaključio je naš europarlamentarac.
