Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je popis osnovnih škola koje su zainteresirane za program cjelodnevne škole.
Iz Krapinsko-zagorske županije prijavile su se dvije osnovne škole, Mače i August Cesarec iz Krapine, iz Varaždinske njih četiri, Osnovna škola Bisag, Svibovec, Novi Marof i Martijanec. Ove škole u obje županije za eksperimentalni program ‘Osnovna škola kao cjelodnevna škola – Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja’ prijavile su i svoje područne škole.
Samo 68 prijava
Njihova prijava ne znači da će te škole biti i odabrane i ući u eksperimentalni program. Ministarstvo znanosti i obrazovanja odabrat će njih najmanje 50, a iz cijele Hrvatske prijavilo se njih 68. No, kako je broj prijavljenih škola izuzetno mali, moguće je da Ministarstvo ipak odobri njihovo sudjelovanje u predviđenim aktivnostima.
Prvi rok za prijavu bio je 28. travnja. Tijekom javnog poziva Ministarstvo obrazovanja izmijenilo je i dopunilo eksperimentalni program, pa su produljili rok za prijave do 5. svibnja. Dva dana prije isteka roka krapinsko-zagorski župan Željko Kolar, kako smo objavili, prozvao je zagorske škole koje ne razmišljaju o prijavi. Ravnateljima škola kojima je Županija osnivač poslao je dopis u kojem, između ostaloga, piše da ‘ovim putem ponavljamo stav i preporuku osnivača da se sve škole, koje ispunjavaju uvjete javnog natječaja, trebaju prijaviti…te vas pozivamo da takav stav zastupate kao ravnatelj/ica školske ustanove kojoj ste na čelu’.
SDP-ov Kolar kontra stranke
Naputak je, na koncu, poslušala samo Osnovna škola Mače, s područnom školom Peršaves. Osnovnoj školi August Cesarec u Krapini osnivač je Grad Krapina, a na koncu se i ta škola prijavila nakon produljenog roka za prijavu. Za eksperimentalni program prijavili su i svoje područne škole u Podgori Krapinskoj i Škarićevu.
Već nakon najave ovog eksperimentalnog programa bilo je dosta nezadovoljstva u javnosti, od škola, ravnatelja, učitelja, roditelja, oporbe. Tako je isti dan, kad je SDP-ov župan Željko Kolar kritizirao škole koje se ne žele prijaviti, njegova stranka u središnjici kritizirala eksperiment, ali i one koji pritišću škole da se prijave.
– U centru ideje reforme koja se provodi sada je novac, a ne djeca. Lijepo je da imamo novca, ali ključ uspjeha reforme je čovjek – kritizirala je potpredsjednica SDP-a Sabina Glasovac dok je njihov stranački župan Kolar istodobno ‘pritiskao’ ravnatelje.
Županijski vijećnik Vincelj protiv eksperimenta
U javnom prostoru nije bilo onih koji su iz Krapinsko-zagorske županije poduprli ovaj Vladin eksperiment ili ga javno kritizirali. Oglasio se tek županijski vijećnik Romeo Vincelj. U priopćenju za javnost, nakon što je Kolar uputio pozive školama da se prijave, poručio je Kolaru da ‘struci – učiteljima, ravnateljima i članovima školskih odbora ostavi da sami odluče žele li postati dio obrazovnog eksperimenta’.
Dužnost mu je, kaže, kao županijskom vijećniku, ali i osobi koja je na svom radnom mjestu u školi svakodnevno okružena obrazovnim djelatnicima, upozoriti na nedostatke eksperimentalne reforme.
Vincelj je postavio niz pitanja vezano uz cjelodnevnu školu, naglasivši da dio učitelja iz osnovnih škola ovu ideju Ministarstva nazivaju nemogućom, a pokrenute su i dvije peticije.
– Jedan od poticaja školama za sudjelovanje u eksperimentalnom programu je opremanje u iznosu do 300.000,00 eura po ustanovi. Postavlja se pitanje zašto se reformom škole koje su opremljenije, prostorno i kadrovski i spremne za prijavu na natječaj dodatno stimuliraju, odnosno opremaju, dok se škole koje ne zadovoljavaju uvjete prijave na natječaj ovime stavljaju u status quo, odnosno za njih nema tih sredstava, iako su im potrebnija – upozorava županijski vijećnik.
‘Dok drugi programiraju, naša će djeca štrikat’
– I prema prvotnom i prema izmijenjenom programu cjelodnevne škole, predmet Informatika u osnovnim školama postaje predmet Informacijske i digitalne kompetencije. Prema planu Ministarstva taj će se predmet za učenike od 1. do 8. razreda provoditi jedan sat tjedno i bit će obvezan. Od 1. do 4. razreda Informatika je trenutno izborni predmet koji se provodi dva sata tjedno. Smanjivanje satnice informatike u sklopu eksperimentalnog programa cjelodnevne škole u Hrvatskoj je loša odluka. Satnica informatike u školama ne samo da se ne bi smjela smanjivati, već bi se trebala povećavati u skladu s brzim razvojem informacijske tehnologije, umjetne inteligencije i pametnih industrija. Dok drugi programiraju, naša će djeca štrikati – komentirao je, između ostaloga, Romeo Vincelj.
