Kod nas se najviše nude lažni lijekovi za seksualnu funkciju, liječenje pretilosti ili intelektualni stimulansi.
Tržište je preplavljeno lažnim lijekovima. Nose više zarade nego droga, a neki sadrže i otrov za miševe. Analize lažnih lijekova pokazale su da oni mogu sadržavati arsen, bornu kiselinu, olovnu boju za ceste, sjajilo za parkete, teške metale, nikal, ciglenu prašinu, zidne boje, kao i boje za pisače, pesticide, otrov za štakore…
Manipulacija čudotvornim rezultatima
Novinarka 24sata Jasmina Sarić Čedić istražila je prodaju lažnih lijekova, a ljudi ih najčešće kupuju preko interneta ili oglasnika pri čemu se izlažu velikoj opasnosti i situaciji koja može biti pogubna za zdravlje.
Sumnjivi lijekovi mogu se podijeliti u dvije kategorije, jedna su krivotvorine, a druga lijekovi koji nisu lažni, ali istodobno nisu ni dokazano učinkoviti, iako oni koji ih prodaju vješto manipuliraju i obećavaju čudotvorne rezultate kod bolesti koje su uglavnom neizlječive, poput dijabetesa i visokog tlaka. Krivotvorenje lijekova ilegalni je biznis koji cvate u cijelom svijetu, a s njime se bori i Hrvatska. Kod nas se najviše nude lažni lijekovi za poboljšanje stila života, poput onih za probleme s erektilnom disfunkcijom, lijekovi za liječenje pretilosti te intelektualni stimulansi.
Krivotvorine su daleko opasnije od ovih neučinkovitih varijanti, jer se njihova proizvodnja odvija po prljavim, ilgalnim laboratorijima, mahom u Indiji ili Kini. U Hrvatskoj agenciji za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) podsjećaju na slučaj iz Nigerije, gdje je 1995. godine 50.000 ljudi cijepljeno krivotvorenim cjepivom za meningitis, zbog čega ih je umrlo 2500. U toj istoj državi, ali i u Indiji te na Haitiju, u razdoblju od 1990. do 1998. umrlo je 190 djece jer su uzimala krivotvoreni sirup za kašalj, u kojemu je umjesto pomoćne tvari bio antifriz.
Pomama za lažnom viagrom
U drugoj varijanti, gdje su u pitanju prevare, riječ je o pripravcima koji ne sadrže opasne tvari, ali nisu ni učinkoviti, što također predstavlja golemu opasnost. Takvi ‘lijekovi’, naime, sadrže potpuno pogrešne sastojke ili prave sastojke u neodgovarajućim količinama, a veliku opasnost predstavljaju i lijekovi koji uopće ne sadrže djelatnu tvar. Neki, primjerice, sadrže samo laktozu pa nemaju nikakav terapijski učinak. U tom slučaju pacijent je uvjeren da uzima terapiju, a zapravo se uopće ne liječi i njegova bolest može napredovati te čak dovesti i do smrtnog ishoda.
Internet je mjesto najvećih opasnosti, no mnogi Hrvati će unatoč tome upravo u internetskim bespućima tražiti magična rješenja. Primjerice, za seksualnu disfunkciju. Pa će kupiti dobro poznatu magičnu plavu tableticu koju vješti prevaranti prodaju kao ‘original Viagru’. Primjerice, osam tableta stomiligramske ‘viagre’ može se kupiti za otprilike 90 eura, a korisnik neće imati pojma što je doista u svakoj od tih tableta. Pfizerova Viagra, može se kupiti samo uz liječnički recept u ovlaštenim ljekarnama, no mnogi se ipak odlučuju na sumnjive internetske varijante jer tako prolaze višestruko jeftinije, a i ne trebaju recept. No pritom riskiraju nešto što nema cijenu – vlastiti život.
Krađa identiteta liječnika
Kako bi prodali sumnjive i potencijalno vrlo opasne preparate prevaranti ne prežu ni od čega, pa idu toliko daleko da imena stvarnih hrvatskih liječnika bez njihova znanja koriste za izmišljene preporuke nekog preparata. Svojedobno se u takvoj situaciji našao poznati kardiolog akademik Davor Miličić kad je njegovo ime zloupotrijebljeno za prodaju lijeka koji ‘liječi visoki tlak i produljuje život’. Jednak problem dogodio se i doc. dr. Dariu Raheliću, predstojniku Sveučilišne klinike za dijabetes i endokrinologiju Vuk Vrhovac. Njegovo ime zloupotrijebili su u internetskom oglasu za čudotvorni lijek SugaNorm koji liječi dijabetes, navodeći ga kao liječnika koji preporučuje kupnju ovog preparata.
Stručnjaci neprestano upozoravaju da pogrešna doza, nepoznati sastojci ili neodgovarajući omjer aktivnih tvari mogu izazvati srčani zastoj, anafilaktički šok, komu ili smrt. No unatoč svim upozorenjima i borbi mjerodavnih institucija biznis s lažnim lijekovima cvate i raste kontinuirano. U Hrvatskoj, srećom, do sada nije zabilježena pojava krivotvorenih lijekova u ovlaštenim lancima opskrbe, odnosno u legalnoj distribucijskoj mreži koju čine javne i privatne ljekarne, bolničke ljekarne, veleprodaje lijekova i specijalizirane prodavaonice za promet na malo lijekovima.
No, s druge strane, na crnom tržištu zabilježeno je svašta, pa se građani pozivaju da svaku sumnju vezanu uz lijek prijave HALMED-u na mail krivotvorine@halmed.hr.
