Prugom Čakovec-Varaždin-Koprivnica-Kloštar i do 100 km/h

U tijeku su radovi na obnovi, a završetak se očekuje do kraja 2028. Radove je obišao resorni ministar Oleg Butković.

Ukupna vrijednost radova iznosi oko 190.000.000,00 eura, financiranih iz državnog proračuna uz kredit Europske investicijske banke. Riječ je o projektu obnove dionica Kloštar – Koprivnica – Varaždin u duljini od 74,7 kilometra i dionice Varaždin – Čakovec u duljini 11,8 kilometra.

Najveći projekt obnove

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u pratnji župana Varaždinske županije Anđelka Stričaka, predsjednika Županijske skupštine Krunoslava Lukačića, gradonačelnika Ludbrega Dubravka Bilića te ostalih gradonačelnika i načelnika s područja Varaždinske županije, saborskih zastupnika, županijskih i općinskih vijećnika i pročelnika, obišao je radove na obnovi željezničke pruge na području Varaždinske županije, jednom od najvećih infrastrukturnih zahvata u ovom dijelu Hrvatske.

Dionica od Kloštra preko Koprivnice do Varaždina i Čakovca predstavlja dio šire pruge koja je već izgrađena prema Virovitici. Po završetku radova, planiranom krajem 2028. godine, u kontinuitetu će biti obnovljeno oko 90 kilometara pruge.

– Na toj će dionici vlakovi moći prometovati brzinom od 100 kilometara na sat, što je standard za regionalne pruge. Do sada su na pojedinim dijelovima brzine bile niže, 80, pa čak i 60 kilometara na sat. Bez ovog remonta, brzina se i na dijelovima gdje je trenutno dopušteno 100 kilometara, s vremenom morala smanjivati – istaknuo je predsjednik Uprave HŽ-a Damir Lončarić.

Ministar Oleg Butković potvrdio je kako je riječ o najvećem projektu obnove regionalnih pruga.

– Kad je riječ o europskim fondovima, uglavnom smo usmjereni na projekte na glavnim koridorima, koji su znatno veći i financijski zahtjevniji. Budući da iz redovnih sredstava nismo mogli pokriti sve potrebe obnove regionalnih i lokalnih pruga, odlučili smo se za aranžman s Europskom investicijskom bankom, iz čijeg se kredita financira i ovaj projekt. Radovi napreduju vrlo dobro i svi smo zadovoljni. Projekt se provodi u fazama, a posebno je impresivan specijalizirani stroj dug oko kilometar koji obavlja najveći dio radova na pruzi – rekao je Oleg Butković.

Rasterećenje cestovnog prometa

S ludbreškim gradonačelnikom Dubravkom Bilićem i županom Anđelkom Stričakom razgovarao je i o Podravskoj brzoj cesti kao i o projektu Intermodalnog  centra.

– Projekt je već dobrim dijelom razrađen kroz dokumentaciju, a Hrvatske ceste će tijekom ove godine krenuti u izradu projektno-studijske dokumentacije i za dionicu oko Ludbrega. To je iznimno važno za ovaj kraj jer se time planira rasteretiti promet, posebno tranzitni i teretni, koji sada prolazi kroz lokalne i županijske ceste, što negativno utječe i na sigurnost i na stanje prometnica – naglasio je ministar.

Projektom Intermodalnog centra, pak, objedinili bi se autobusni i željeznički kolodvor na jednoj lokaciji. Grad već izrađuje potrebnu dokumentaciju, a razmotrit će se i mogućnosti financiranja iz EU fondova.

Župan Varaždinske županije Anđelko Stričak naglasio je kako je u posljednje dvije godine vidljiv snažan investicijski zamah državnih tvrtki na području Varaždinske županije.

– Hrvatske ceste, Hrvatske željeznice, Hrvatske vode i HEP nikada nisu bile toliko prisutne sa svojim ulaganjima kao sada. Projekti koji su čekali 10 do 20 godina danas se konačno realiziraju. Kada govorimo o željezničkom prometu, on je važan ne samo zbog prometne povezanosti i sigurnosti, već i iz aspekta zaštite okoliša. Cilj Varaždinske županije je izgradnja Intermodalnog centra u Varaždinu, koji je već definiran prostornim planom, a u međuvremenu se pojavila i inicijativa za izgradnju takvog centra u Ludbregu. Namjera je sav teretni, osobito kontejnerski promet, usmjeriti na željeznicu, kako bi se roba učinkovitije dopremala i otpremala s područja županije. Osim sigurnosti prometa, to je važno i zbog zaštite okoliša – poručio je Anđelko Stričak.

Prethodni članakGradonačelnik Oroslavja primio uspješne sugrađane
Sljedeći članakVeronika, legenda koja povezuje, od Zagorja do Slovenije