Hrvatska je jedna od dvije zemlje članice Europske unije koje nemaju socijalne radnike u školama.
I Hrvatska ih je imala, ali ih je 2008., socijalne radnike kao stručni suradnike, iz škola maknuo tadašnji resorni ministar obrazovanja Dragan Primorac, istaknula je u pojedinačnoj raspravi u Hrvatskom saboru zastupnica Anita Curiš Krok (SDP).
Anita Curiš Krok se od ulaska u Sabor snažno zalaže za povratak socijalnih radnika u škole. No njenom Klubu SDP-a, unatoč brojnih prijedlozima zakonskih izmjena, kojima bi se, prije svega, smanjilo međuvršnjačko, nasilje mjeđu djecom i mladima, to ne uspijeva.
Ostaju samo najhrabriji
Curiš Krok po struci je socijalna radnica pa je i u raspravi 28. travnja iznijela i vlastita iskustva iz struke. Nezadovoljna statusom i plaćama socijalnih radnika, istaknula je kako danas svi bježe iz sustava, ostaju samo najhrabriji.
– Raspravljamo što poboljšati u sustavu i međuresornoj suradnji kako bi smanjili alarmantne brojke koje pokazuju porast nasilja među djecom i mladima. Osvrnula sam se na ono što često pitam, ali odgovora i dalje nema. Zemlje Europske unije ima razvijen školski socijalni rad te su socijalni radnici obavezno zaposleni u školi kao članovi stručnog tima. Danas ih u hrvatskim školama radi samo šestero. Često pitaju zašto trebaju socijalni radnici opet u školama. Imamo psihologe, imamo logopede, imamo rehabilitacijske edukatore. Svi mi rado surađujemo i dijelimo iskustva. Ali, isto kao što ni ja kao socijalni radnik neću prepoznati jezične barijere, pružiti terapiju osobama koje imaju glasovne i govorne poteškoće, tako nijedan logoped niti psiholog neće moći pružiti ono što može socijalni radnik djeci s određenim socijalnim rizikom, djeci koja su u riziku od siromaštva, u riziku od socijalne isključenosti. Učitelji nisu ti koji trebaju zadirati u obitelji van struke – iznijela je, između ostaloga, SDP-ova zastupnica.
Preporuka Europske komisije je uvrštavanje socijalnog radnika kao stručnog suradnika u sustav obrazovanja. Nasilje među djecom i mladima raste, a Vlada smanjuju sredstva za prevenciju. Očito se Europa ne sluša kad je interes djece u fokusu, smatra Curiš Krok.
– Socijalni rad je je izazovna i osjetljiva profesija, radi se o najizazovnijim i najgorim obiteljskim situacijama. Vi koji radite neke ‘normalne’ poslove, te situacije ne možete zamisliti niti u mašti, da su se uopće sposobni dogoditi u obitelji – navela je.
Dodala je da nasilje među djecom raste, sve ga je više, a da Vlada smanjuje sredstva za prevenciju i programe za djecu i mlade.
– Druge zemlje imaju socijalne radnike, mi imamo protokole – zaključila je Anita Curiš Krok.
