‘Ljudi se vežu uz stabla, ali uvijek na nekoga u nekoj generaciji dođe trenutak da se ono mora srušiti’
Komentirala nam je to Dijana Hršak, ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije. Rušenje drvoreda platana, starih 40-ak godina, izazvalo je buru reakcija.
‘Platane nisu bile održavane’
Topličanima nije jasno zašto se to porušilo i zašto im nitko ništa nije najavio i pojasnio. Drvored je sukobio i dva politička rivala na predstojećim izborima za župana, načelnika Krapinskih Toplica Ernesta Svažića (HDZ) i župana Željka Kolara (SDP). Svažića je rušenje rastužilo i tvrdi da ništa nije znao. Kolar, pak, tvrdi da su svi sve znali i sa svime bili upoznati.
No, ostavimo politiku sa strane. Jer, vjerujte, teško je više ‘poloviti’ tko je kome što rekao. Ili nije, a trebao je. Ili nije ni trebao. Jesu li se platane trebale rušiti ili nisu. Pitali smo struku.
– Platane nisu bile održavane. I kad su se orezivale, orezane su oštro, čime se smanjio njihov imunitet, vitalitet, platana je odmah sklonija oboljenjima, gljivama truležnicama, tu su i štetnici koji se uvlače pod koru. Napala ih je mrežasta stjenica zbog kojih posivi lišće koje automatski gubi funkciju fotosinteze – pojasnila nam je Dijana Hršak iz zagorske Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode.
‘Jak vjetar srušio bi stabla’
Platane nisu zaštićena vrsta, no Hršak kaže kako oni izlaze na teren na pozive ustanova kako bi stručnim sugestijama i projektima pomogli općinama i gradovima pri odabiru biljaka za uređenje drvoreda, parkova, javnih površina.
– Topličke platane su pri sadnji već pregusto zasađene, a nisu stručno orezivane, baš kao niti jedan park u Krapinsko-zagorskoj županiji. Ovo smo odradili na inicijativu ravnatelja škole Samosna Štibohara. Nije on naredio da se one sruše. On je ukazao na problem opasnosti od padanja grana. Postupio je po pravilima struke jer brine o sigurnosti djece. Zar je doista trebalo čekati da nekome padne na glavu? – pita se Hršak.
Pojasnila je da su pregledali sporno drveće i u suradnji sa Hrvatskim šumarskim institutom dali preporuku, ili stručno orezati, što je skupo, ili srušiti pa zasaditi nove sadnice koje će biti i prikladnije.
– Lani je na tom dijelu bila i sanacija ceste. Korijenje platana je sigurno oštećeno, poremećena je statika i dovoljan je jaki vjetar da sruši stablo. Ako bi došlo do rušenja, ne bi palo samo jedno stablo. Platana nije autohtono drvo i nema predispoziciju za dugi životni vijek. Na tom mjestu sada treba zasaditi neku autohtonu vrstu, poput graba ili lipe, drvo koje nema široku krošnju, da ne smeta prometu niti pješacima niti djeci u školi – zaključila je Dijana Hršak.
