U našem društvu opće je prihvaćena činjenica da uz svaki važan životni događaj vežemo i konzumaciju alkohola.
Mladi često misle da im je alkohol potreban kako bi se bolje zabavili, bolje opustili, kako bi ostavili bolji dojam na druge. No takav način razmišljanja nije poželjan. O problemima mladih s alkoholom i stilom života uz i s alkoholom govori Vendi Keserica Tomičić, socijalna radnica iz Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI), koja se uključila u projekt BEZ PROMILA koji već 11 godina provodi Mreža udruga Zagor u suradnji s PU krapinsko – zagorskom i Krapinsko – zagorskom županijom.
Alkohol utječe na razvoj
Pijenje alkoholnih pića, odnosno konzumacija alkohola prisutna je među različitim dobnim skupinama. U našem društvu opće je prihvaćena činjenica da za svaki važan životni događaja vežemo i konzumaciju alkohola, npr. rođendani, obljetnice, dobivanje posla. No nažalost, konzumaciju alkohola vežemo i za petke, subote, odnosno nije potreban nikakav važan životni događaj kako bi se konzumirao alkohol.
Takvo ponašanje prisutno je i kod mladih. Međutim, ono na što trebamo obratiti pozornost je kako je kod mladih osoba konzumacija alkoholnih pića prisutna u razvojnoj fazi te na koji način ona utječe na biološki i psihološki razvoj.
Konzumaciju alkoholnih pića moramo promatrati iz perspektive mladih kao i njihovog razvoja slike o sebi, samopouzdanja, ali i samopoštovanja. Mlade osobe često razmišljaju da im je alkohol potreban kako bi se bolje zabavili, kako bi se bolje opustili i možda čak kako bi ostavili bolji dojam na druge. Međutim, takav način razmišljanja nije poželjan, a potencijalno može dovesti do razvijanja ovisničkog ponašanja.
Alkohol je mladima relativno lako dostupan, od trgovina do kafića i klubova. Iako je prodaja alkoholnih pića regulirana zakonom, vrlo često možemo čuti kako i mlađi od 18 godina konzumiraju alkohol. Kontrole su rijetke, bilo od strane nadležnih tijela ili bilo od strane roditelja. Određena nadležna tijela reagiraju tek nakon što se počini neko prekršajno ili kazneno djelo, a roditelji ponekad ignoriraju znakove da njihovo dijete pije te ne poduzimaju nikakve mjere opreza. Od izrazite je važnosti jasno postavljanje granica roditelja prema djetetu, odnosno u odgoju djeteta. To ne znači da roditelji i dijete neće imati topao i brižan odnos. Naprotiv, jasnim i zdravim granicama se odnos roditelj – dijete može poboljšati i učvrstiti.
Grupno vršnjačko pijenje
Mlade osobe, naročito one koje su u razdoblju adolescencije suočene s različitim vrstama promjena, fizičkim, psihičkim i društvenim, određuju vlastiti sustav vrijednosti, grade sebe kao osobu, sklapaju prijateljstva, ulaze u prve emotivne odnose…
To je vrijeme kada mladi mogu osjećati različite vrste pritiska, bilo od roditelja, od nastavnika/ca kao i od vršnjaka. Osjećaju kao da se moraju uklopiti i kao da moraju zadovoljiti tuđa očekivanja. Ono što mladi osjećaju u tim godinama jest nerazumijevanje odraslih, možda su i nesigurni zbog vlastitog izgleda, uspjeha ili neuspjeha, još uvijek traže svoje mjesto u društvu i, kako bi se lakše uklopili u vršnjačku skupinu, ponekad će popustiti pritisku vršnjaka.
Mišljenje vršnjaka i vršnjačke skupine im je jako važno, pa tako primjećujemo kako mladi najčešće kreću s konzumacijom alkohola u skupini vršnjaka, vrlo su rijetki slučajevi u kojima mlada osoba pije sama, u svojoj sobi. Tijekom grupnog, vršnjačkog pijenja mladi često ispijaju velike količine različitog alkohola ne imajući na umu posljedice kao što su mučnina, povraćanje, moguće trovanje alkoholom. Ponekad konzumacija alkohola uključuje i druga sredstva ovisnosti kao što su duhanski proizvodi, a često i kockanje. Samim time stvara se dodatno rizično okruženje za stvaranje ovisničkih obrazaca ponašanja.
Mlade osobe sve to doživljavaju kao sasvim prihvatljivo ponašanje jer svi oko njih to rade, pa zašto ne bi i oni. Naravno, jedna konzumacija alkohola, tj. kratkoročno pijenje ne mora rezultirati ovisnošću, no može biti uzrok rizičnog ponašanja kao što su svađe, tučnjave, stupanje u rizične seksualne odnose, vožnja automobila u alkoholiziranom stanju… Konzumacija alkohola značajno utječe na promjenu raspoloženja kod mladih kao i na njihova ponašanja.
Prilikom pijenja mladi mogu na početku osjetiti kako alkoholno piće djeluje opuštajuće i ugodno, međutim vrlo brzo se događaju promjene ponašanja i osoba može postati i agresivna. Također, dolazi do nerealne slike stvarnosti prilikom čega osoba može krivo procijeniti vlastite sposobnosti, ali i tuđe namjere što onda može dovesti do gore navedenih situacija. Alkohol, kao i svako drugo sredstvo ovinosti, može uzrokovati ozbiljne posljedice za fizičko i psihičko zdravlje. Mlade osobe vrlo često ne razmišljaju o posljedicama, razmišljaju na način da će se to dogoditi nekome drugome, ne njima.
Stvaranje svijeta zdravih navika
Izrazito je važno s mladima otvoreno razgovarati o alkoholu i čuti što njima znači konzumacija alkohola i zašto do nje dolazi, na njima prihvatljiv i razumljiv način razgovarati o mogućim posljedicama konzumacije alkohola.
Društvo u cjelini mora biti svjesno vlastite odgovornosti kad pričamo o alkoholu i mladima. Naime, ukoliko roditelji konzumiraju alkoholna pića pred vlastitom djecom, ukoliko određena alkoholna pića imaju najkreativnije i najzabavnije reklame u različitim vrstama medija, ukoliko influenceri u svojim objavama prikazuju kako se ‘ludo’ zabavljaju držeći alkoholno piće u rukama, tada moramo biti svjesni vlastite odgovornosti, jer ne činimo ništa kako bi se to spriječilo. Ne čineći ništa mladima na taj način šaljemo poruku da je konzumacija alkohola O.K., štoviše da je poželjna.
Ono što možemo kao pojedinci učiniti, jest razgovarati o problemu, ne ga ignorirati. Roditelji, bliski prijatelji kao i učitelji/ce, profesori/ce i stručni suradnici/e u školama moraju s mladima razvijati odnos povjerenja kako bi mlade osobe mogle iskreno i otvoreno s njima razgovarati o alkoholu. Mladima se treba jasno poslati poruka kako alkohol nije rješenje za poteškoće s kojima se susreću i kako konzumacijom alkoholnih pića neće biti niti sretniji, niti će biti više cool od onih koji ne piju.
Mladim osobama se treba pružiti podrška u toj fazi odrastanja u kojoj se sami osjećaju dovoljno nesigurno, kao da nigdje ne pripadaju i kao da odrasli nemaju povjerenja u njih. Zapravo se mladima treba pružiti mogućnost izbora različitih vrsta zabave koje ne uključuju sredstva ovisnosti, odnosno primjernom im pokazati na koji način kvalitetno provoditi slobodno vrijeme. Također, moramo mladima dati priliku da nam kažu što žele i što im se događa u životu, da nam pokažu koliko odgovorni i savjesni mogu biti, da možemo imati povjerenja u njih.
Zašto ne bismo svi zajedno kao društvo već danas krenuli sa stvaranjem svijeta zdravih navika i zdravih vrsta zabave? Zašto ne bismo pokušali biti pažljiviji prema mladima, ali i jedni prema drugima, otvoreno i direktno razgovarati jedni s drugima? Zašto ne bismo pokušali ostaviti tradicije i druge vrste običaja i ponašanja koji uključuju konzumaciju alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti? Pokušajmo izgraditi zdravo društvo koje uključuje neke nove običaje i neke nove tradicije.
Autorica ovog teksta je Vendi Keserica Tomičić, socijalna radnica iz Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI).
