Na današnji dan, 20. travnja 1872. u Zagrebu je umro vođa Hrvatskog narodnog preporoda Ljudevit Gaj.
Ovaj književnik i političar rodio se u Krapini 8. srpnja 1809. godine. Osnovnu školu i prvi razred gimnazije završio je u Krapini, a njemačku gimnaziju u Varaždinu i Karlovcu. Nakon srednje škole otišao je na studije u Beč, Graz i Peštu. Studirao je pravo i filozofiju koju je i doktorirao 1834. u Leipzigu.
Političko krivudanje
Gaj je imao važnu ulogu u Hrvatskom narodnom preporodu u prvoj polovici 19. stoljeća, a smatra se i utemeljiteljem suvremenog hrvatskog pravopisa temeljenog na štokavštini.
Izdavao je i Novine horvatske i književni prilog Danicu Horvatsku, Slavonsku i Dalmatinsku.
Do danas je ostala zabilježena njegova uloga vođe Narodnog preporoda što je dovelo do modernizacije Hrvatske.

Ovako uglavnom stoji u službenim biografijama Ljudevita Gaja. No, povijesne činjenice ipak malo drugačije govore. Kako je za portal Ni Zagorje malo već pisala Vlatka Filipčić Maligec, muzejska savjetnica i voditeljica Muzeja seljačkih buna, gdje je dio postava posvećen Hrvatskom narodnom preporodu, Gaj se nametnuo kao vođa i to zahvaljujući svojoj karizmi.
Hrvati ga vole veličati, no čini se kako je Gaj bio pomalo hohštapler. Iako mu se neka djela ne mogu osporiti, tijekom političkog života malo je krivudao, što su mu kolege ilirci dosta zamjerali. Cijeli tekst, temeljen na povijesnim činjenicama, možete pročitati OVDJE. Neke stvari, poput toga kako mu je tadašnja vlada financirala novine, a on je bankrotirao, podsjećaju i na današnja vremena…










