Hrvati najviše piju vitamin D, lijekove za tlak i masnoće te Normabel, objavila je Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED).
Prema posljednjem izvješću HALMED-a, građani Hrvatske u 2025. godini na lijekove su potrošili 1,94 milijarde eura prema veleprodajnim cijenama, što predstavlja rast od 10,34 posto u odnosu na godinu ranije.
Skok od 6,05 posto
Izvješće je izrađeno na temelju podataka koje su HALMED-u dostavile ljekarne, bolničke ljekarne, specijalizirane prodavaonice i veledrogerije. Ukupna potrošnja mjerena definiranom dnevnom dozom na 1000 stanovnika na dan (DDD/1000/dan) dosegnula je 1.737,93 doze, što je skok od 6,05 posto. Iz agencije ističu kako su ove brojke u skladu sa stalnim, stabilnim porastom potrošnje bez većih oscilacija u razdoblju od 2021. do 2025. godine.
Prema količinskoj potrošnji, Hrvati već godinama najviše posežu za lijekovima koji djeluju na kardiovaskularni sustav, zatim onima za probavni sustav i mijenu tvari, dok su na trećem mjestu lijekovi za živčani sustav. Pojedinačno, lijek s najvećom potrošnjom u 2025. godini bio je kolekalciferol (vitamin D). Odmah iza njega nalaze se lijekovi za regulaciju masnoća u krvi – atorvastatin i rosuvastatin, lijek za želudac pantoprazol te acetilsalicilna kiselina, koja se koristi za sprječavanje zgrušavanja krvi. Listu najčešće korištenih lijekova zaključuje diazepam, poznatiji pod tvorničkim nazivima poput Normabela, koji se propisuje kao anksiolitik i sedativ.
Pametni, skupi lijekovi
Najveći dio novca, 110,8 milijuna eura odlazi samo na jedan lijek – na onkološke terapije. Skupina s najvećom financijskom potrošnjom u zdravstvenom sustavu su lijekovi za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatori, a slijede ih terapije za probavni i živčani sustav. Pojedinačni financijski rekorder je pembrolizumab, monoklonsko protutijelo koje se koristi u imunoterapiji raka, na koji je utrošeno spomenutih 110,8 milijuna eura. Iza njega slijede daratumumab, također monoklonsko protutijelo, te enzalutamid, blokator androgenih hormona.
Iz HALMED-a naglašavaju kako prema financijskoj potrošnji čak 13 od prvih 25 lijekova pripada skupini monoklonskih protutijela ili inhibitora protein kinaza. Riječ je o novim, inovativnim ‘pametnim’ lijekovima koji postižu visoke terapijske rezultate, ali imaju i iznimno visoku cijenu.
