U srijedu, 13. ožujka u Galeriji AMZ u Zagrebu otvara se izložba ZILIK – 50 godina.
Riječ je o reprezentativnoj izložbi iz fundusa koja je predstavljena na 50. ZILIK-u u Karlovcu. Zimska likovna kolonija (ZILIK) jedna je od najdugovječnijih, ali i najposebnijih likovnih kolonija u Hrvatskoj jer je osnovana s iznimno plemenitom svrhom, za i zbog djece bez adekvatne roditeljske skrbi, za štićenike Centra za pružanje usluga u zajednici Vladimir Nazor u Karlovcu.
Na ovoj izložbi bit će predstavljena selekcija iz bogatog fundusa ZILIK-a, koji broji više od 700 umjetnica i umjetnika s više od 2100 radova. Izložba obuhvaća najranija djela nastala već na 1. ZILIK-u davne 1974. godine pa sve do recentnih djela nastalih na prošlogodišnjem, 49. ZILIK-u.
ZILIK, svjedočanstvo vremena
Na izložbi će biti zastupljeni i radovi najeminentnijih hrvatskih umjetnica i umjetnika XX. i XXI. stoljeća, koji su ujedno bili sudionici, donatori i vjerni prijatelji ZILIK-a kao što su Nives Kavurić-Kurtović, Dubravka Babić, Marija Braut, Edita Merle, Vera Dajht-Kralj, Ivo Šebalj, Ivan Kožarić, Mladen Veža, Slavo Striegl, Ivan Rabuzin, Josip Diminić, Ivica Antolčić, Vasilije Josip Jordan, Mersad Berber, Kosta Angeli Radovani i mnogi drugi.
Od 1974., iz potrebe pružanja topline i pažnje djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, tadašnji ravnatelj Centra Pero Car te supružnici Petar i Dana Grgec osnovali su ZILIK koji otvara vrata likovnom stvaralaštvu djece, razvijajući njihov osjećaj za lijepo te omogućuje inspirativne trenutke druženja djece i umjetnika. Ugledni povjesničar umjetnosti, likovni kritičar i muzealac Vladimir Maleković istaknuo je da je ‘ZILIK jedina kolonija u nas koja ima program i svrhu‘.
Kustosica izložbe je diplomirana povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Sonja Švec Španjol.
– Djela najvećih hrvatskih umjetnika XX. i XXI. stoljeća nastala su u ozračju veselja, prijateljstva i druženja, odnosno svih onih iskonskih i plemenitih vrijednosti koje nas čine ljudskim bićima. Upravo zbog toga, osim umjetničke vrijednosti utemeljene na znanju, talentu i vještini autora, djela u sebi nose i poruku humanosti i čovječnosti koju su utkala djeca, pomno promatrajući i upijajući što umjetnici rade, znatiželjno ih zapitkujući kako i zašto stvaraju i nesebično im poklanjajući svoje vrijeme, toplinu, dobrotu i neiskvarenost s kojima nastupaju prema svijetu – ističe Švec Španjol.
Jedinstveni fundus
U svom dugom postojanju i opstojanju ZILIK je ujedno postao i ‘zrcalo hoda kroz vrijeme’, pa njegov fundus bilježi retrospektivni pregled likovnih zbivanja na hrvatskoj likovnoj sceni u posljednjih 50 godina. Naime, na ZILIK-u su sudjelovali najznačajniji hrvatski naivni umjetnici kao i oni koji su tek zakoračili u svijet naive, zatim najveća imena hrvatske likovne umjetnosti XX. i XXI. stoljeća, ali i oni koji su po završetku akademije tek krenuli u potragu za svojim mjestom pod suncem. I upravo ta raznolikost generacija i izričaja, kao i doprinos umjetnika iz svih dijelova Hrvatske, regije pa i šire, rezultirala je jedinstvenim fundusom ZILIK-a. Na ZILIK-u su boravili slikari, kipari, grafičari, keramičari, karikaturisti, ilustratori, fotografi… Svi oni koji su nesebično odvojili vrijeme i znanje kako bi se družili i radili s djecom. Heterogenost autora rezultirala je raznolikim i bogatim fundusom koji obuhvaća ono figurativno, ekspresivno, apstraktno, geometrijsko, lirsko, sanjivo, podsvjesno i realistično, tj. ponire u sve one najdublje kutke ljudske duše izražene kroz najrazličitije tehnike, medije i oblike, a pomno se čuva u riznici ZILIK-a kao svjedočanstvo jednog vremena i, još važnije, kao svjedočanstvo jednog velikog prijateljstva.
Otvorenje izložbe je u 19 sati, a moći će se razgledati do kraja ožujka.
