Tema HTV-ove emisije Otvoreno u ponedjeljak bila je razvoj sjevera Hrvatske, odnosno potpisani Razvojni sporazum za sjever Hrvatske ukupne vrijednosti 15,2 milijarde kuna.

Županije na sjeverozapadu Hrvatske potpisale su s Vladom sporazum ‘Sjever’ vrijedan više od 15 milijardi kuna za 36 strateških projekata. Gotovo deset milijardi namijenjeno je za prometnu infrastrukturu. Što će sporazum donijeti sjeveru Hrvatske? Hoće li se projekti realizirati ili ostati popis želja?

Kolar: ‘Mi smo spremni’

– Ono što je bitno je da je Vlada prepoznala potrebu da uđe u jedan takav Sporazum, jer za razliku od sporazuma ‘Slavonija, Baranja i Srijem’, što je bila ideja Vlade, ovdje je pet župana sjeverozapadne Hrvatske krenulo s tom inicijativom. Mi imamo veliki broj projekata koji su spremni, koji imaju gotove građevinske dozvole i koji bi mi mogli početi realizirati odmah iduće godine – naglasio je u Otvorenome Željko Kolar, krapinsko-zagorski župan.

Sporazum je potpisalo pet županija, Varaždinska, Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska i Međimurska. Željko Kolar tvrdi da Krapinsko-zagorska s nekim projektima može krenuti već iduće godine jer za njih već postoje i građevne dozvole.

Photo: Otvoreno/HRT/Screenshot

– Hoće li se to dogoditi ili ne ovisi o niz okolnosti, ali u svakom slučaju bit ćemo proaktivni, stalno ćemo puhati za vrat ministrici regionalnog razvoja i EU fondova i potruditi se svi zajedno da stvarno ovo ne ostane mrtvo slovo na papiru. Ovo je ogroman izazov, prilika generacije. No, treba odmah jasno i glasno reći ljudima da to sad nije otvorena banka gdje ćete doć’ i uzet’ novac, izvući ga van i investirati. To je jako puno posla, potreban je veliki broj stručnjaka koji će moći i htjeti na vrijeme provesti tu priču – komentirao je Kolar.

Problemi s građevinarcima?

Na pitanje imamo li tih stručnjaka, Kolar je odgovorio potvrdno.

– Imamo. Ja mislim da su se naše razvojne agencije pokazale da se znaju nositi s EU fondovima, da nema tih projekata i tih natječaja na koje se mi ne možemo postaviti – rekao je.

Varaždinski župan Anđelko Stričak smatra da će izazov biti naći građevinsku operativu koja će sve to odraditi. Toplo se nada da će realizacija biti odrađena u sljedećih četiri do pet godina.

– Nakon raspisivanja natječaja, odabira izvođača, ni jedan projekt nema potrebe da traje duže od dvije, tri godine – poručio je Stričak.

Nataša Tramišak, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a, rekla je da će svi gradovi sjedišta županija imati svoj okvir, svoj izvor financiranja i svoj ITU mehanizam. Dodala je da su u sporazumu potpisali da će pomoći sufinancirati oko 36 projekata koje tek trebaju pripremiti u projektno-tehničkoj dokumentaciji. Naglasila je i da velika ulaganja u prometnu infrastrukturu neće ići tako jednostavno iz sredstava i fondova Europske unije.

– Znamo da je to proces koji će trajati dvije do tri godine. Već početkom sljedeće godine raspisat ćemo prvi poziv iz plana za oporavak i otpornost za ulaganja u projektno-tehničku dokumentaciju zelene i digitalne tranzicije. Naravno, i javnih projekata tako da će župani imati priliku kandidirati se upravo za ovaj dio, pred korak prije realizacije europskih projekata – rekla je Tramišak.

U Varaždinu je u ponedjeljak na potpisivanju Sporazuma bilo svečano i veselo. Kako će biti tijekom realizacije? Hoće li Sporazum ostati mrtvo slovo na papiru?

– Željeznica je nešto što se uklapa u zeleni plan, zelenu agendu, i tu će sigurno biti prostora za ulaganje iz kohezijskog fonda. Međutim, cestovna infrastruktura je nešto za što ćemo tražiti sve ostale izvore financiranja – dodala je.

Kolar je naglasio da je izuzetno bitno da se javni pozivi ili natječaji počnu odmah otvarati s proljećem sljedeće godine kako bi se ušlo u proces investicija.

– Najgore je ako ćemo stajati sljedećih godinu i pol dana. Nadam se da se to neće dogoditi – rekao je.

Naglasio je i da moramo početi razmišljati o tome da fiskalno decentraliziramo državu jer smo, kako je ustvrdio, uz Portugal i Grčku najcentraliziranija država. Kazao je i da izmjenama Zakona o financiranju lokalne i regionalne samouprave moramo povećati izvorne prihode kako bi županije mogle planirati i provoditi strateške projekte.