Svakih 10 minuta u svijetu ženu je ubio partner ili član obitelji.
Stoga se femicid pod hitno mora uvesti kao kazneno djelo na razini EU te je potrebno pokrenuti programe prevencije nasilja i edukacije, poručuje europarlamentarac Marko Vešligaj. Slučajevi femicida, uključujući nedavne u Hrvatskoj kada je u istome danu dvije žene ubio njihov partner, predstavljaju rodno uvjetovano ubojstvo žene i najekstremniji oblik nasilja te je krajnje vrijeme da se osvijesti da je ovo kriza koja je posljednjih godina eskalirala.
Standardizacija femicida i silovanja
U Europskoj uniji broj ubijenih žena se 2022. godine popeo na 800. U Hrvatskoj je, u samo prvih šest mjeseci ove godine, ubijeno devet žena od čega se pet ubojstava kategorizira kao femicid. Femicid, unatoč manjku jedinstvene definicije u međunarodnom pravnom okviru, predstavlja ubojstvo koje je uvjetovano rodom ili spolom, a najčešća je situacija da ženu ubije partner, bračni drug ili član obitelji.
Ovo kazneno djelo potrebno je standardizirati na razini Europske unije, a zastupnik Marko Vešligaj, potpredsjednik Odbora za rodnu ravnopravnost u Europskom parlamentu, ističe kako trenutno EU radi na novoj europskoj Strategiji za rodnu ravnopravnost unutar koje jasno traži da se femicid uvrsti kao kazneno djelo na razini cijele Europske unije.
– Standardizacija u ovom dijelu, kao i po pitanju silovanja, za koje također zahtijevamo da se uvrsti na popis EU kaznenih djela, znači i veće mogućnosti zajedničkog djelovanja. Vrijeme je da se napokon osvijesti da je ovo kriza koja je posljednjih godina eskalirala. Svjesni smo da samo zakoni nisu dosta. Upravo zato, kao izvjestitelj EP-a, za novi paket mjera u ovom području tražim i obvezne programe prevencije i edukacije od najmlađe dobi, programi koji se moraju uvesti od predškolske dobi pa sve do fakulteta, ali i za sve razine nadležnih tijela, sudaca, pravosudnih djelatnika – ističe Marko Vešligaj.
Žrtve bez krova nad glavom
Vešligaj naglašava i kako je jedan od najvećih problema u borbi protiv nasilja manjak sredstava pa od Europske unije i država članica traži odvajanje dovoljno sredstava za borbu protiv nasilja nad ženama i djevojčicama.
– Gotovo cijeli sustav prevencije i skrbi o žrtvama je na leđima udruga i nezavisnih stručnjakinja koje kontinuirano krpaju rupe koje država ostavlja. Ne samo u Hrvatskoj, već diljem Europe. To nije prihvatljivo, ne možemo borbu protiv nasilja nad ženama i femicida prepustiti na milost ili nemilost projektnog financiranja koje je, nažalost, nedostatno, nestabilno i nerijetko ovisi o volji onoga koji ta sredstva dodjeljuje – naglašava naš europarlamentarac.
Istaknuo je i primjer Istanbulske konvencije oko koje su se lomila koplja u Hrvatskoj, a koja se uopće ne provodi. Podaci pokazuju da samo sedam država članica ima dovoljno savjetodavnih centara, a da je broj postojećih skloništa za žene ispod propisanih razina.
– Posebno naglašavam problem smještajnih kapaciteta za žrtve nasilja jer kako ćemo zaštiti žrtvu ako joj ne možemo pružiti ono osnovno, krov nad glavom? I u odboru za stanovanje konstantno naglašavam da nova stambena strategija mora imati zaseban dio koji će se baviti povećanjem kapaciteta smještaja za žene žrtve nasilja – zaključio je zastupnik u EP-u i potpredsjednik Odbora za rodnu ravnopravnost.
