Štete su velike, a hoće li biti proglašena elementarna nepogoda, ovisi o procjenama šteta.
Da bi Krapinsko-zagorska županija proglasila elementarnu nepogodu na području grada ili općine, procijenjena šteta na tom području mora biti najmanje 20 posto od izvornih prihoda jedinica lokalne samouprave.
Stradale i životinje
Na konferenciji za novinare u Zaboku o posljedicama prošlotjednog nevremena u Zagorju govorili su župan Željko Kolar, načelnik Županijskog stožera Civilne zaštite Stjepan Skuliber, voditelj Područne službe Civilne zaštite Krapina Miro Klasiček i zapovjednik Županijske vatrogasne zajednice Zvonko Ortner. Rečeno je da je nevrijeme napravilo velike štete na infrastrukturi i poljoprivrednim površinama, štete su ogromne i još se zbrajaju, jak vjetar rušio je stabla, raskrivao kuće i gospodarske objekte, a veliki broj građana ostao je bez električne energije. Zbog izlijevanja rijeke Krapine prijetila je i poplava kućama, a najkritičnije je bilo na području Zaboka, dok su najveće materijalne štete zabilježene na elektroenergetskoj infrastrukturi u zlatarskom kraju.
– Najviše su pogođene poljoprivredne površine na području gdje je rijeka Krapina, cijelim svojim tokom od Konjščine do ispod Zaboka, izašla iz korita. Deseci hektara zemljišta su poplavljeni. Uništeni su plastenici i rasadnici. Na pojedinim gospodarstvima došlo je do urušavanja objekata uslijed jakog vjetra pri čemu je, nažalost, bilo i uginuća životinja. Zabilježeni su i brojni slučajevi oštećenja na kućama, od odnesenih fasada do oštećenih i podignutih krovova, kako na obiteljskim tako i na gospodarskim objektima. Zbog orkanskog vjetra koji je puhao neprekidno 30 sati, u jednom trenutku bez električne energije bilo je oko 6000 potrošača – izdvojio je župan Željko Kolar.
Od 26. do 28. ožujka Županijski centar 112 zaprimio je 250 poziva koji su se odnosili na olujno nevrijeme. Vatrogasni operativni centar zaprimio je više od 25.000 poziva, odradili su 299 intervencija u kojima je sudjelovalo 1300 vatrogasaca sa 100 vozila.
