Mi smo tu samo da zadovoljimo zakonsku formu. Naša uloga bi trebala biti značajna, no ona je nikakva. Tako nam tvrdi većina predsjednika mjesnih odbora Grada Zaboka.

Posljednji izbori za vijeća mjesnih odbora bili su 2019. Predsjednici s kojima smo razgovarali i koji su nam se požalili tvrde da se od tada nikada nisu sastali s gradonačelnikom, nikada ih se pri izradi proračuna nije pitalo što mještani žele i koji radovi su im prioritetni.

‘Gradonačelnik nas ne doživljava’

Žale se da uzalud tijekom rujna dostave u Grad tražene prijedloge kako bi se osigurao novac u proračunu za ono što je njima bitno, ali da ništa od toga ne bude prihvaćeno, da se sve odrađuje bez dogovora.

Pravo na mjesnu samoupravu ljudima jamči Ustav. To je najneposredniji oblik sudjelovanja građana u upravljanju lokalnim poslovima. Mještani preko mjesnih odbora ukazuju na prioritete pri rješavanju uglavnom komunalnih problema, no mogu tražiti novac i za kulturu, sport, za akcije koje će im podići kvalitetu života u njihovu naselju.

– Predamo zahtjeve i od toga nikad niš. Potrebe su velike, a dobijemo malo. Nitko nas ne konzultira, gradonačelnik nas ne želi primiti, saslušati nas, dogovoriti se s nama. Od 2019. nikad u Gradu nismo imali sastanak. Ljudi koji su nas izabrali očekuju od nas da se izborimo, a nemaš s kim razgovarati i ukazati na stvarne probleme. Nama treba nadstrešnica na autobusnoj stanici, oni naprave most. Treba asfaltirati rupu na cesti na jednom kraju, oni asfaltiraju na drugom dijelu grada. Treba staviti još par žarulja na javnu rasvjetu, gradonačelnik ne da. On je kriv što niti jedan mjesni odbor ne funkcionira jer nas uopće ne doživljava. Neki su se odbori raspali, nas par od njih sedam još barem funkcionira na papiru. I sad smo predali zahtjeve da nam radovi uđu u proračun, ali iz prakse znamo da od toga ne bu niš – govore nam predsjednici mjesnih odbora i mole da ne navodimo njihova imena jer bi se, kako su rekli, gradonačelnik mogao dodatno osvetiti mještanima tako da na njihovom području ne napravi baš ništa u idućoj godini.

Neravnomjerna ulaganja

Pitali smo gradonačelnika Hanžeka (SDP) zašto ne doživljava mjesne odbore, ne sluša njihove potrebe i želje.

– Oni računaju da je sastanak samo ako se spominaju s gradonačelnikom. Imamo mi u Gradu upravne odjele i pročelnike, ali oni to ne broje. Postupamo u skladu s raspoloživim financijskim sredstvima. I njihove i naše želje su veće od svih mogućnosti, a proračun je limitiran. Plaće rastu jer je država povećala koeficijente. Recimo, za vrtiće ćemo umjesto dosadašnjih 6,4 milijuna kuna morati osigurati 9,5 milijuna – govori nam gradonačelnik Ivan Hanžek.

Priznaje da ima aktivnijih mjesnih odbora i onih koji su manje aktivni. No, za sve, dodaje, postoje prioriteti a to je, kad su ceste u pitanju, sigurnost u prometu.

Gradonačelnik Hanžek kaže da su svi, koji su tražili sastanak, dobili termin s pročelnikom (Photo: Matija Habljak/PIXSELL)

Problematiku (ne)funkcioniranja mjesnih odbora na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća iznio je i predsjednik Dragutin Črnjević. Nezadovoljan odnosom Grada prema mjesnim odborima je i vijećnik Petar Vrančić (HDZ). Na Facebooku je napisao apel u kojem kaže da bi mjesni odbori trebali biti ogledalo suradnje Grada i građana.

– Problematika mjesnih odbora u gradu se provlači od njihova osnivanja. Želja građana uvijek ima više nego što ih Grad realno može u jednoj godini realizirati, no to ne znači da ih treba ignorirati jer građani imaju pravo sudjelovati u kreiranju i upravljanju lokalnim radovima koji svakodnevno utječu na kvalitetu njihova života u naselju, bila to izgradnja autobusnog stajališta, odvodnje (kanalizacije) ili nešto treće – upozorio je Petar Vrančić.

Hanžek: Svi koji su tražili sastanak su primljeni

Kaže da mu je žao što u njihovim (HDZ) prijašnjim prijedlozima proračuna nisu bile predviđene posebne stavke namijenjene mjesnim odborima i što se predstavnici žale na nemogućnost razgovora u Gradskoj upravi.

– Vrlo često vidimo i neravnomjerno ulaganje po mjesnim odborima, pa se tako u neke ulažu znatna sredstva dok se u ostale ulaže puno manje – upozorava Vrančić koji je najavio da će se zalagati i tražiti kroz rasprave i prijedloge na Gradskom vijeću da mjesni odbori imaju svoju stavku u proračunu.

– To je novac za koji će onda mjesni odbori sami odrediti na što će ga i kako potrošiti – kaže Vrančić.

Gradonačelnik Hanžek rekao nam je još da su svi mjesni odbori dostavili svoje zahtjeve za iduću proračunsku godinu.

– A sastanak u Gradu s pročelnikom i odgovornim ljudima imali su svi oni koji su ga tražili -zaključio je gradonačelnik.

Kako to rade drugi

Općina Mače školski je primjer kvalitetne suradnje s mjesnim odborima. Načelnica Mladenka Mikulec Šimunec (SDP) u proračunu je za svaki od četiri mjesna odbora osigurala po 100.000 kuna. Taj iznos se utroši na one radove koje mjesni odbori traže.

– U mjesnim odborima se dogovore što žele raditi, žele li potrošiti novac na održavanje graba, na malčiranje, treba li im platiti stroj, dovesti šoder… Kažu nam svoje potrebe, a mi to onda redom rješavamo. Određuju i ostale radove, izaberu si jednu cestu koja se iduće godine asfaltira. Poželjeli su autobusnu kućicu, pa smo i to rješavali, redom koje kanale prokopati… – doznajemo od načelnice Mača.

Imaju i svoju grupu u WhatsApp aplikaciji. U grupi je i načelnica i kaže da im to odlično funkcionira.

– Dojavljujemo probleme, ja im šaljem obavijesti, događanja. Kvar rasvjete, vode, struje… Putuju informacije koje niti nisu u našoj domeni, ali provjerimo i damo povratnu informaciju. U grupi je i komunalna referentica koja odmah reagira. Super nam to funkcionira – zadovoljna je Mikulec Šimunec.

Prethodni članakNestala u Igrišću: Vratimo Fancy doma, vlasnica nudi nagradu
Sljedeći članakHDZ: ‘Neka pati koga smeta, Hrvatska je u Schengenu, euro stiže!