Hrvatska sama proizvodi dovoljno žitarica, ali premalo suncokretovog ulja, svinjskog mesa i mlijeka. Država mora napraviti zalihe.
Rekla je to Zvjezdana Blažić, savjetnica za poljoprivredno-prehrambenu industriju, u četvrtak u središnjem Dnevniku HTV-a, naglasivši kako su turbulencije na tržištu hrane globalno vrlo velike te da je doba jeftine hrane iza nas.
Imamo piletine, pšenice i kukuruza
– Hrvatska je u glavnim prehrambenim proizvodima i u kulturama, poput žitarica i uljarica, samodostatna. Proizvodimo značajno veće količine nego što su naše potrebe – izjavila je Zvjezdana Blažić.
Istaknula je da proizvodimo jedan i pol puta više pšenice nego što trebamo i otprilike dvostruko više kukuruza.
– Jesenska sjetva je dobro prošla pa možemo očekivati dobru proljetnu sjetvu i nakon toga bi trebali popuniti i naše rezerve – rekla je.
Na pitanje je li potrebno stvaranje zaliha u ovom trenutku, Blažić je odgovorila da je vrlo dobro što je Vlada odlučila napraviti određene zalihe. U ovom trenutku, naglasila je, najviše bi bilo neophodno suncokretovo ulje i općenito biljna ulja.
– Tu je i svinjsko meso gdje zadovoljavamo tek 50 posto vlastitih potrebe, te sirovo mlijeko gdje namirujemo samo 50 posto svojih potreba. Inače proizvodimo dovoljne količine piletine i jaja, a što se tiče govedskog i junećeg mesa imamo 70 posto samodostatnosti – izdvojila je Blažić.
Povijesno visoke cijene
Osvrnula se i na povećane cijene na svjetskim burzama. Rekla je da su one enormno narasle. Tako je samo u ovom tjednu zabilježen rast cijena pšenice za 55 posto u odnosu na tjedan prije početka rata u Ukrajini.
– Već prije toga su cijene bile na visokim razinama, najvišim u posljednjih 10 godina. Sada smo na povijesno visokim cijenama i poskupljenje nas neće mimoići. Iz niza razloga imamo i jako velike udare na proizvodnju hrane i mislim da moramo biti svjesni da je doba jeftine hrane iza nas – ocijenila je Blažić.
Situacija je sada, kaže, vrlo nepredvidljiva, ali sve upućuje na to da će cijene rasti.
A kakvo je stanje s robnim zalihama? Novinarka Bojana Mrvoš Pavić prenijela je izjavu ministrice poljoprivrede Marije Vučković koja je za 24sata izjavila da kriza s hranom nije nerealan scenarij jer su Ukrajina i Rusija goleme svjetske izvoznice prehrambenih sirovina.
– Postoji procjena da je sad blokirano oko 14 milijuna tona žitarica pripremljenih za izvoz, a alternativne izvoznice mogu nadoknaditi u kratkom roku samo trećinu, najviše polovicu. Može doći do nestašice i vrlo loše situacije u siromašnim zemljama. Egipat i dio sjeverne Afrike ovise o žitu iz Ukrajine i Rusije, dio arapskih zemalja također – napomenula je Vučković.
Ne možemo zabraniti izvoz
Na pitanje može li Hrvatska zabraniti izvoz svojih viškova žitarica odgovorila je da postoje mehanizmi ograničenja, ali EU ne dopušta zabrane.
– Dio smo zajedničkog tržišta koje i nama pomaže. Mađarska je prvo najavila zabranu izvoza, na što je EU reagirala, kao i na sljedeći pokušaj, da država ima pravo prvokupa – napomenula je.
Robne zalihe čuvamo u 220 skladišta i vrijede pola milijarde kuna. Polovica su žitarice, meso, voda, mlijeko, jaja, a ostalo su naftni derivati, agregati, građevinski materijal, oprema za smještaj ljudi, lijekovi i cjepiva. Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić nedavno je izjavio da zaliha nafte i naftnih derivata imamo dovoljno za nekoliko mjeseci krize.
Kad je riječ o plinu, godišnje nam treba oko 2,6 milijardi kubika, a gotovo 60 posto sada nam dolazi na LNG terminal u Omišlju. O ruskom uvozu ovisimo s još 22 posto, preostalih 20 posto dolazi iz domaće proizvodnje. U boljoj smo poziciji od mnogih država EU jer, osim što imamo svoj terminal, mnogo manje od nekih ovisimo o ruskom plinu, pišu 24sata.
