Samo u prva četiri mjeseca ove godine zabilježeno je više od 70 zaraza mišjom groznicom. Bolest uzrokuju hantavirusi
Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca, pojašnjavaju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Epidemijska godina
Prema podacima epidemiloga, lani su kod ljudi zabilježena samo tri slučaja mišje groznice. Ove godine više od 70, najviše u Primorsko-goranskoj županiji, njih 40, u Ličko-senjskoj 17, 11 u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, tri u Karlovačkoj.
– U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine. Svake se godine bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi, a ciklički epidemije. Povremeno se registrira povećan broj oboljelih ljudi, kao što je bilo 1995., 2002., 2012. i 2014. – pojašnjavaju u HZJZ-u.
S obzirom na broj oboljelih ove godine dosad, pretpostavlja se da će ova godina biti epidemijska. U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja, primjerice neke šume u Lici, Karlovačkoj i Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, na Medvednici. Međutim, rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.
Zaraza preko izlučevina
Prirodni rezervoari i prenositelji virusa su mišoliki glodavci. Kod nas u Hrvatskoj su to riđa voluharica i žutogrli miš, a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš, poljski miš i livadna voluharica.
– Čovjek se može zaraziti izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama, mokraćom, izmetom ili slinom zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike, unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama, zagađenom vodom ili hranom, kao na primjer neopranim šumskim plodovima te neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcem – pojašnjavaju epidemiolozi HZJZ-a.
Bolest se najčešće manifestira tjedan do dva nakon izlaganja inficiranoj izlučevini. Simptomi su visoka temperature praćena zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.
Psi i mačke ne obolijevaju
Što je s kućnim ljubimcima, mogu li se oni zaraziti mišjom groznicom i prenijeti bolest na ljude? Psi, a osobito mačke, vole loviti glodavce.
– Nema puno podataka za hantavirus u pasa, niti psi i mačke imaju neki značaj u širenju zaraze. Istraživanja su pokazala serpozitivne pse i mačke na virus, pronađena su im antitijela, ali rijetko. Ni psi ni mačke, zapravo, nemaju značajnih simptoma niti ne obolijevaju od mišje groznice – pojašnjava nam dr. Goran Domitran, veterinar Domi-Veta iz Zlatara.
Kaže i kako nas ljubimci ne mogu zaraziti hantavirusom, eventualno mehanički, kao što je slučaj i s koronavirosom.
– Pas ili mačka mogu dirati zaraženog glodavca, nakon toga nas polizati i ako ne operemo ruke, u tom slučaju si možemo unijeti virus u organizam i oboljeti – kaže dr. Domitran.
Zato je dobro ljubimcu, po povratku iz šetnje, oprati šape i njušku. I, naravno, ljudi moraju prati ruke. Iz HZJZ-a, pak, preporučuju ljudima da ne sjede i ne leže izravno na tlu, da tijekom boravka u prirodi hranu koju jedu ne stavljaju neposredno na tlo. Ne preporuča se piti vodu iz neuređenih šumskih izvora, a šumske plodove obavezno treba oprati tekućom vodom.
