Belgijsko Stablo naše gospe, bugarski Dostojanstveni hrast cer, češka Lipa slobode, franucusko Ptičje drvo, nizozemski Hrast ljubimac, poljsko Stablo koje liječi…samo su neka od stabala koje se ‘bore’ za prestižnu titulu ‘Tree of the year Europe’, ‘Europsko stablo godine’. Među nominiranima je i Gupčeva lipa iz Gornje Stubice.

Čuvajte svoju prirodnu baštinu

Svako nominirano stablo priča svoju priču. Baš je priča, ona najzanimljivija, glavni kriterij kod glasovanja. Ne ocjenjuje se izgled stabla, već priča koju stablo čuva u svojim krošnjama. Ovo natjecanje organizira EPA, udruženje šest zaklada iz Bugarske, Mađarske, Češke, Poljske, Rumunjske i Slovačke. Te zaklade financijski podupiru projekte čiji je cilj zaštita okoliša, pa se i ovo natjecanje organizira kako bi ljudi bili obzirniji prema prirodi, čuvali svoju prirodnu baštinu i bili ponosni na nju. Ovo je priča o Gupčevoj lipi, jedinom živom svjedoku Seljačke bune 1573.

– Prema narodnoj predaji, pod lipom preko puta gornjostubičke crkve sastajalo se vrhovno ustaničko vijeće. Nažalost, nije sačuvan niti jedan dokument koji bi to mogao potvrditi. Izvori govore o postojanju tajnog ustaničkog saveza koji je odigrao veliku ulogu u pokretanju bune. Prilikom stupanja u savez seljaci su polagali zakletvu, a kao znak pripadnost upotrebljavali su pijetlovo pero. Možemo pretpostaviti da je upravo lipa zaista mogla biti mjesto gdje su se ustanici sastajali – ispričala nam je Vlatka Filipčić Maligec, voditeljica Muzeja seljačkih buna i muzejska savjetnica.

Gupčeva lipa visoka je devet metara. Zaštićeni je spomenik kulture od 1957., a 2007. osnovan je i njen genofond

Lipa svjedočila i Tahyjevom otimanju vina

Kao jedan od povoda za bunu navodi da su nakon mise Tahyjevi ljudi seljacima pokupili ključeve od klijeti, vjerojatno kako bi prisvojili njihovo vino, čemu je lipa također svjedočila. Materijalna svjedočanstva o životu seljaka toga vremena nisu sačuvana. Tek zapisi o njihovim davanjima kao i dokumenti o saslušanjima seljačkih vođa nakon Bune. Plemstvo je imalo nešto više sreće. Uz nadgrobnu ploču, ostali su poneki portreti, ali i arheološka svjedočanstva o životu vlastele, stanovnika burgova. Ipak, sjećanje je bilo na strani seljaka. Narod je vjerovao da Gubec nije umro, nego da su se nad njim i njegovom vojskom sklopila dva brijega. Gubec sjedi ispod njih sa svojim kapetanima za kamenim stolom, na kojem su puni pehari vina. Brada mu se ovija oko stola, pa kada se omota sedam (ili devet) puta, tada će se brda opet rastvoriti i Gubec sa svojom vojskom ponovno osvanuti.

Dok čekamo Gupca i njegovu vojsku, dajmo svoj glas Gupčevoj lipi, jedinom živućem svjedoku Seljačke bune: www.treeoftheyear.org/home. Glasovanje traje do 28. veljače.