Dobrodošlicu u Klanjec sada vam žele Oton Iveković, Antun Mihanović i Antun Augustinčić.
Tri hrvatska velikana pozdravljaju vas sa stijene iznad Klanjca, grada kojemu ovaj slikar, pjesnik i kipar pripadaju, koji su svaki na svoj način obilježili kulturu i povijest ovog zagorskog gradića. Njihovi portreti, monumentalni murali, inkorporirani su na 200-injak metara četvornih klanječke stijene zahvaljujući vrsnoj akademskoj slikarici Maji Vukini Bogović.
U društvu s poskocima
Desetak dana trebalo je našoj zagorskoj umjetnici da, kako priznaje, napravi za nju dosad najizazovniji projekt. Ne samo zato što su portreti široki osam i visoki 12 metara, već i zato što je, da bi stijenu mogla oslikati, morala visjeti na užetu i raditi na visini i do 100 metara iznad zemlje. U tome joj je, pak, podršku dao HGSS Zlatar Bistrica koji su je, ne samo pratili tijekom oslikavanja, učvrstili užetom i brižno pazili na svaki njen pokret, već je ranije i obučili.
– Bilo je izazovno, ali upravo je to ono što bi nas umjetnike trebalo potjerati iz zone komfora. Trebamo stvarati nešto novo. To i je smisao umjetnosti – komentirala je za Ni Zagorje malo Maja Vukina Bogović.
Najbolje stvari su najteže, kaže Vukina Bogović, pa tako i ova realizacija portreta na stijeni koja je okrenuta prema Klanjcu. A na vrhu stijene prvi su je dan dočekali i poskoci. Sunčali su se, nisu reagirali. Maja je u miru i uz ljudsku, ali i podršku životinja, stvarala danima. Prvo je trebalo napraviti skicu po mreži, a potom svaki kvadratić bojati specijalnim bojama za beton. Stvarala je mozaik, odavno poznato slikarsko zidno tehniku, samo što je zid sada bila stijena. U radu je obuhvatila 200-injak metara četvornih, a portreti zauzimaju 100-injak četvornih metara.
– Ideja nije nova, još 2016., gledajući iz Studija galerije Antuna Augustinčića, palo mi je na pamet da bih jednom na stijeni Cesargradske gore, koja je okrenuta prema Klanjcu, mogla naslikati portrete naših velikana. Taj dio je i u blizini vijadukta i ceste koja vodi od Zaboka prema Kumrovcu i smješten je idealno da se vidi iz više smjerova – prepričava nam umjetnica.
Uloga Stipe Božića
Zahvaljujući Turističkoj zajednici Biser Zagorja, Maja je mogla ideju realizirati, financiran je sredstvima Fonda za udružene turističke zajednice. Podršku su dali i Grad Klanjec, Hrvatska turistička zajednica, Krapinsko-zagorska županija, Hrvatske ceste i, naravno, HGSS Zlatar Bistrica. Upravo je HGSS, napominje Maja, bio ključan. Odnosno, Stipe Božić s kojim je razgovarala o svojoj ideji, a naš ju je proslavljeni alpinist odmah uputio u HGSS Zlatar Bistrica.
Odabrani portreti nisu slučajni. Oton Iveković, Antun Mihanović i Antun Augustinčić nisu samo značajni Hrvati, već ljudi koji su duboko zadužili i Klanjec i Hrvatsko zagorje. Iveković je bio hrvatski slikar historicizma, rođen je 1869. u Klanjcu gdje je i umro 1939. godine. Među najpoznatijim djelima su mu Dolazak Hrvata na Jadran, Krunidba kralja Tomislava, Smaknuće Matije Gubca na trgu ispred crkve sv. Marka u Zagrebu, Oproštaj Petra i Katarine Zrinski. Mihanović je bio književnik i pravnik, rodio se 1796. u Zagrebu. U Nove Dvore Klanječke doselio se 1858. Tu je ostao živjeti do smrti 1861. kada je i pokopan na klanječkom groblju. Uz veliki književni opus najpoznatiji je, ipak, po pjesmi Horvatska domovina koja je krajem 19. stoljeća postala hrvatska himna, Lijepa naša. Kipar, likovni pedagog i akademik Antun Augustinčić rodio se u Klanjcu 1900., umro je u Zagrebu 1979. Među njegovim najpoznatijim djelima svakako su Spomenik Josipu Brozu Titu u Kumrovcu, Kip Mojsija na Mirogoju, Nošenje ranjenika kod veterinarskog fakulteta u Zagrebu, Spomenik Seljačkoj buni i Matiji Gupcu u Gornjoj Stubici…
Umjetnički i turistički identitet
Dovršetkom murala na stijeni Cesargradske gore, čini se, za Maju nije kraj umjetničke avanture.
– Puno je znamenitih ljudi u mom kraju. Možda se broj portreta dogodine poveća jer mjesta i volje ima. Bit će i nekih novih projekata – otkrila nam je Maja Vukina Bogović, koja je ovim radom dala trajni umjetnički, kulturni i turistički identitet Klanjca i Hrvatskog zagorja.
A u sebi je otkrila novu ljubav, jednu izvan umjetnosti – alpinizam. Odnosno, penjanje po stijenama. Ta će nova disciplina, koju je upoznala kroz umjetnost, postati dijelom mozaika njezina života.
