U nedjelju, 13. listopada obilježava se 170. obljetnica rođenja Vilibalda Sluge.
U spomena na čovjeka, koji je četiri desetljeća bio načelnik trgovišta Krapine, ali i prvi čovjek koji je 1899. otkrio fosilne kosti za vrijeme izvođenja radova na gradnji lokalne ceste na Hušnjakovom brdu kod nalazišta pračovjeka, postavit će mu bistu.
Sva djela Vilibalda Sluge
Bista će biti postavljena na Hušnjakovom na Šetalištu Vilibalda Sluge. Time će se obilježiti 170. godišnjica njegova rođenja, ali i Dani europske baštine u Muzeju krapinskih neandertalaca.
Vilibaldo Sluga rodio se 13. listopada 1854. u Šentjuru pri Celju. Godine 1877. dolazi u Krapinu kao 23-godišnji mladić, a već kao 27-godišnjak izabran je za načelnika u Đurmancu, potom u Desiniću, u Ludbregu te u Ivancu gdje osniva Vatrogasno društvo. U Krapinu se vratio 1891. i preuzeo dužnost trgovišnog načelnika. Od tada pa do svoje smrti Sluga se ‘srodio’ s mjestom, zavolio ga. Bio je izuzetan promicatelj i organizator velikih projekata u Krapini. Najveća strast mu je bilo vatrogastvo. Bio je član DVD-a Krapina od 1877. pa sve do svoje smrti 1931. godine. U tom je razdoblju s velikim uspjehom obnašao različite dužnosti, vratio čast i slavu DVD-u.
Osim vatrogastva, kao načelnik mjesta izgradio je pučku školu (1911.-1914.), uveo gradski vodovod, izgradio armirano-betonske mostove iznad Krapinčice, izgradio klaonicu, uredio šetalište Dolac i Stari grad, izgradio stubište prema crkvi sv. Nikole, preuredio groblje, izgradio tvrde makadamske ceste prema Doliću, Trškom Vrhu, Pristavi, Bobovju, Podgori i Tkalcima. Za vrijeme njegova mandata obnovljena je župna crkva Sv. Nikole (1901. -1903.) i otvoreno je Kneippovo lječilište u Dolcu.
Posebnu pažnju posvećivao je sadnji drveća i uređenju parkova. Njegovom zaslugom 1912. godine izgrađena je vatrogasna ispostava na Trškom Vrhu, brdu iznad Krapine. Vrlo aktivno je sudjelovao i u raznim humanitarnim, kulturnim i sportskim manifestacijama. Čitav svoj život posvetio je Krapini, zapustivši brige oko vlastite imovine. Umro je siromašan, u Krapini, 15. siječnja 1931. godine.
– Mnogi su čuli za njega, ali mnogi ne znaju što je on sve napravio u Krapini i izvan nje. Današnja Osnovna škola Ljudevit Gaj je, zapravo, tadašnja Pučka škola koju je izgradio. U njegovo doba dovedena je električna energija, građeni su prvi armirani betonski mostovi, ‘šodrane’ makadamske ceste prema Podgori i Bobovju, što je tada bio velik iskorak – istaknuo je gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović, najavljujući svečanost otkrivanja biste 13. listopada.
– U suradnji s Turističkom zajednicom grada Krapine osmislili smo informativnu kartu koja je i obljetnička jer su 1904. Dragutin Gorjanović Kramberger i Vilibald Sluga organizirali svjetski skup bečkih antropologa u Krapini povodom otkrivanja neandertalaca na Hušnjakovom. Tada je i prvi puta cijeli svijet čuo za Krapinu i nalazište neandertalaca – rekao je Jurica Sabol, ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja, najavljujući cjelodnevni program uz Dane europske baštine.
Sve počinje u 10 sati besplatnim obilaskom stalnog postava Muzeja krapinskih neandertalaca, od 13 do 14.30 na programu je Ruta Bečkog antropološkog društva – obilazak krapinske baštine europskog značaja uz informativnu kartu i stručno vodstvo, od 15.30 do 16.30 su besplatne radionice za djecu, a u 17 sati počinje svečanost otkrivanja biste Vilibada Sluge.