Mirovinska je reforma omogućila rad umirovljenicima do pola radnog vremena uz zadržavanje mirovine. U Krapinsko-zagorskoj županiji tu mogućnost koristi njih 276.

Diljem Hrvatske umirovljenici su iskoristili ovu zakonsku mogućnost. Kako je istražio Tportal, nakon zakonskih izmjena naglo je povećan broj umirovljenih radnika, a najviše ih se zapošljavalo u deficitarnim poslovima u trgovini i prerađivačkoj industriji.

Najmanje ih radi u Lici

Trend rasta zapošljavanja umirovljenika nije poremetila niti pandemijska kriza, a dodatni poticaj njihovom aktiviranju u svijetu rada donijele su zakonske izmjene kojima je od 1. kolovoza prošle godine rad uz mirovinu omogućen i korisnicima obiteljskih mirovina. Brojka raste i zbog novog pravila po kojem se najniže mirovine u slučaju zaposlenja više ne umanjuju, pa se i tom dijelu umirovljenika sada isplati radno aktivirati.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje objavio je statističke informacije iz kojih je vidljivo da je početkom prosinca 2021. u radnom odnosu bilo 14.699 korisnika starosne i prijevremene starosne mirovine, koji rade do polovice punog radnog vremena. To je za 75 više nego mjesec ranije, a na godišnjoj razini taj broj je viši je za 1292, odnosno 9,6 posto. Kada se tome pridodaju zaposleni korisnici obiteljskih mirovina (374), branitelji (974) i vojne osobe (1612), broj radno aktivnih umirovljenika penje se na gotovo 18.000.

Prema službenim podacima HZMO-a, najveći broj umirovljenika koji rade do pola radnog vremena je u Gradu Zagrebu, 4710. Najmanje umirovljenika radi u Ličko-senjskoj županiji, njih 93. U našoj susjednoj, Varaždinskoj županiji radi ih 538, a u Zagrebačkoj 892.

Čelnici i dužnosnici

Od 14.699 radno aktivnih umirovljenika, muškarci čine veći dio, 9761, žene 4908. Najveći broj ‘zaposlenih’ umirovljenika čine stručnjaci i znanstvenici, njih 2905. Slijede ih čelnici i članovi zakonodavnih tijela, čelnici i dužnosnici državnih tijela te direktori, 2411. Ovi posljednji zapravo dolaze iz redova privatnih poduzetnika, koji nastavljaju voditi svoj biznis i nakon umirovljenja.

Najviše zaposlenih umirovljenika na pola radnog vremena je u trgovini, stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima te prerađivačkoj industriji. Nakon izbijanja pandemije aktivirao se i značajan broj umirovljenih zdravstvenih djelatnika.