Zakonom je zabranjeno brati i prodavati strogo zaštićene vrste proljetnica, visibabe, ljubice, pasji zub i drijemovac.
Kazne za nepoštivanje Zakona o zaštiti prirode kreću se od 7000 do 200.000 kuna, podsjeća Državni inspektorat. Ukoliko to cvijeće ipak trebate i želite brati u svrhu prerade ili prodaje, prethodno trebate ishoditi dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Estetska vrijednost prirode
– Skupljanjem i uzimanjem proljetnica iz prirode, a ljudi to čine zbog njihova nježnog i atraktivnog izgleda, izravno se utječe na njihovu održivost. Zato podsjećamo građane kako ih je zabranjeno brati i prodavati – upozoravaju iz Državnog inspektorata.
Strogo zaštićene vrste proljetnica su visibaba (Galanthus nivalis L.), ljubica (Viola odorata L.), pasji zub (Erythronium dens-canis L.) i drijemovac (Leucojum spp.).
– Sukladno članku 64. Zakona o zaštiti prirode za sakupljanje i uzimanje iz prirode zavičajnih divljih vrsta u svrhu prerade i prodaje mora se ishoditi rješenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Osim ukoliko biljke berete za osobne potrebe, no tada su količine koje se smiju ubrati ograničene – upozoravaju inspektori.
Dnevni limit za osobne potrebe
Za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta za osobne potrebe nije potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva. Pod sakupljanjem biljaka za osobne potrebe smatra se sakupljanje do ukupno pet pojedinačnih komada podzemnih dijelova (lukovica, gomolja, korijena ili rizoma), dva kilograma stabljika s listovima i cvjetovima, pet stručaka stabljika s listovima i cvjetovima, jedan kilogram listova, jedan kilogram cvjetova, 0,5 kilograma sjemena, 10 kilograma plodova, 0,5 kilograma pupova i jedan busen mahovine dnevno.
– Iako se branjem nadzemnih dijelova proljetnica iz prirode za osobne potrebe one ne ugrožavaju u potpunosti, ipak se uvelike degradira estetska vrijednost prirode. S druge strane, sakupljanje cijelih biljaka dovodi do njihova trajnog uklanjanja sa staništa čime se značajno utječe na veličinu njihovih prirodnih populacija – pojašanjavaju u Državnom inspektoratu.
Za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta u svrhu prerade i prodaje bez dopuštenja Ministarstva te branje i prodaju strogo zaštićenih vrsta propisana je novčana kazna u iznosu od 25.000 do 200.000 kuna za pravnu osobu, od 7000 do 30.000 za fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi, te od 10.000 do 40.000 kuna za fizičku osobu – obrtnika.
Svako nelegalno branje i prodaju zavičajnih i strogo zaštićenih biljaka građani mogu prijaviti inspekciji zaštite prirode Državnog inspektorata.
