Važno je da se pod krinkom ‘kritičkog performansa’ ne banalizira nasilje prema životinjama.
Nakon što je zagorski metal band Grunt na pozornicu donio mrtvog odojka na koncertu u Zabočkom centru urbane kulture Regenerator, pravdajući to umjetničkim performansom kojim su željeli ‘prenijeti sliku onoga što ljudi često zaboravljaju da se događa u pozadini svakog mesnog obroka’, javnost je o tome imala oprečna mišljenja. Neki su čin mrtve životinje na sceni banalizirali, drugi osudili, treći su ismijavali one koji osuđuju, četvrti su kritičare nazvali licemjerima…
Javnost je u reakcijama bila podijeljena, ravnatelj Regeneratora Tim Šemovčan izjavio nam je da umjetnici imaju pravo na svoj izričaj, a da Regenerator neće biti cenzor kulture. No iz udruge Prijatelji životinja, koja promovira zaštitu i prava životinja, komentirali su da ‘razumiju da umjetnost treba biti provokativna i može služiti kritici društvenih običaja, ali važno je da se pod krinkom ‘kritičkog performansa’ ne banalizira nasilje prema životinjama.
Trivijaliziranje patnje
Istaknuli su da je iznimno važno kako se poruka prenosi jer to određuje hoće li se uopće čuti ili će izazvati zbunjenost, nelagodu i pogrešno tumačenje.
– Korištenje tijela mrtve životinje kao scenskog elementa vrlo lako može zasjeniti poruku i postati kontraproduktivno. Leš životinje nikada ne smije biti rekvizit – to je ostatak bića koje je imalo svoj život i koje je već jednom prošlo kroz nasilje. Postoji realna opasnost da ovakvi performansi dodatno desenzibiliziraju publiku koja se navikava na sliku mrtve životinje kao nečeg zabavnog, šokantnog ili scenskog. Takav pristup trivijalizira patnju i smrt umjesto da o njima govori na promišljen, odgovoran način. Ako želimo razvijati empatiju prema životinjama koje ljudi jedu, moramo paziti da način komunikacije ne dovede do toga da publika doživi samo šok, dok se suština, a to je patnja životinje, izgubi iz fokusa – komentirali su za Ni Zagorje malo Prijatelji životinja.
Koordinatorica projekata u udruzi Snježana Klopotan Kačavenda navodi da svako skretanje pozornosti na brutalnost kolinja, najbrutalnijeg odnosa čovjeka prema životinjama i prakse koja životinjama nanosi golem strah, bol i smrt, smatraju važnim i potrebnim.
– Ako je bend želio ukazati na okrutnost koju većina ljudi nikada ne vidi, to je svakako vrijedna namjera. Nadamo se, naravno, da su i sami članovi benda vegani jer osobni primjer najjasnije govori da kolinje nije ni tradicija koju treba zadržati ni normalna pojava, već nasilje nad životinjama koje treba zauvijek napustiti. Razumijemo da umjetnost treba biti provokativna i može služiti kritici društvenih običaja, ali važno je da se pod krinkom ‘kritičkog performansa’ ne banalizira nasilje prema životinjama. Postoje mnogi načini da se jasno i snažno govori o onome što kolinje jest: o strahu, krvi, bolnim ranama i pokušaju da životinje pobjegnu od onoga što im se sprema. Edukativni materijali, dokumentarni prikazi, simbolički performansi i umjetnički radovi mogu izazvati duboko promišljanje, otvoriti oči i potaknuti promjenu. To se postiže kada je cilj poruke ne samo šokirati, što može biti pogrešno shvaćeno, nego gledatelje osvijestiti i pozvati na empatiju – ističu iz udruge Prijatelji životinja.
Dodali su da cijene što je bend odmah reagirao, ispričao se i pokazao da im je stalo kako će se njihova poruka doživjeti.
– To je važan korak i govori da im je vjerojatni motiv bila želja da ukažu na okrutnost koja se svakodnevno odvija izvan pogleda javnosti. Nadamo se da će ovaj događaj potaknuti širu javnu raspravu o okrutnosti i etičkoj neprihvatljivosti kolinja. Ako je performans ikome otvorio oči i i potaknuo preispitivanje vlastitih prehrambenih navika kao etičnog i logičnog izbora, onda je barem dio poruke došao do svoje publike. Ali jednako tako važno je da se buduće akcije i performansi grade tako da bude nedvojbeno jasna primarna misao: patnja životinja nije zabava ni običaj, nego nedopustiva okrutnost koji svi zajedno moramo prestati normalizirati – poručili su iz Udruge.
Svinje su slične ljudima
Zaista je važno ukazivati na zločin kolinja i usmrćivanja svjesnih bića dok istodobno u prehrani imamo dostupne ukusne biljne alternative, za čiju konzumaciju nije prolivena ničija krv. Činjenica je da svinje u tovu dožive najviše do godinu dana, a mogle bi živjeti do 24 godine. Pri klanju, prestravljene su, cvile, otimaju se i obavljaju nuždu od straha. Često prvi i zadnji put u životu vide travu i dnevno svjetlo tek kada ih izvuku za klanje. S druge strane, istraživanja potvrđuju da su svinje inteligentne i društvene životinje, s iznimnim kognitivnim sposobnostima, širokim rasponom emocija i jedinstvenih osobnosti, koje snažno pokazuju da žele živjeti. Ne samo da osjećaju već i suosjećaju s drugim pripadnicima svoje vrste, rješavaju grupne sporove, koriste alate, igraju se, sanjaju, maze, imaju jako dugotrajno pamćenje, odazivaju se na vlastito ime. Ukratko, slične su ljudima, naveli su u komentaru Prijatelji životinja.
