Ove godine Krapina obilježava 830. obljetnicu spomena imena. Svome gradu u čast Matija Miklaužić priprema samostalnu izložbu fotografija.

Autorska izložba DCCCXXX fotografa iz Podgore Krapinske bit će postavljena u Muzeju krapinskih neandertalaca, a otvorenje je u subotu, 18. ožujka u 18 sati.

– O izložbi sam počeo razmišljati lani, nit vodilja bila je okrugla obljetnica prvog spomena imena Krapine u dokumentima iz 1193. Krapini u čast nazvao sam je DCCCXXX, odnosno 830 – kaže Matija Miklaužić.

Spontano i usput

Izložba će biti podijeljena u dva dijela. U prvom će izložiti 22 fotografije nastale od 2016. do 2023. godine. Fotografirao je pejzaže i detalje Krapine i okolice, od juga prema sjeveru kroz sva četiri godišnja doba.

– Prave Krapinčanke i Krapinčani mogli bi prepoznati sve lokacije i motive, ili barem većinu njih. Nekoliko ih je nastalo s namjerom da ulovim dobru fotku, većina spontano i usput – priča Miklaužić.

Na izložbi u Muzeju krapinskih neandertalaca bit će postavljene 22 fotografije (Photo: Matija Miklaužić)

Fotografirao je na Strahinjčici, s Dedeka, Slona, Gorjaka i Jelenske pećine, u naseljima Šabac, Tkalci, Trški Vrh i Doliće, sa Staroga grada i, naravno, po Krapini. Iz arhive je izdvojio 90 fotografija od kojih je uz dosta premišljanja za izložbu odabrao 22.

S istog mjesta kao prije 100 godina

Popratni dio izložbe su fantastične rekonstruirane razglednice s početka 20. stoljeća. Matija je, naime, ponovno fotografirao mjesta i znamenitosti sa starih razglednica i to s istog mjesta s kojeg su fotografirani prije 100 godina.

Razglednica s pogledom na Župnu crkvu prije 100 godina i danas (Photo: Matija Miklaužić)

– Rekonstrukcije sam probao napraviti s objektivima slične širine, s istog mjesta, pokušavajući dobiti isti plan i rakurs kao na razglednicama. Naravno, teško je to dobiti u potpunosti. Puno se toga promijenilo, nekih objekata nema, negdje je naraslo drveće, negdje izraslo grmlje pa se ne vidi sve kao prije 100 godina. Ali sam zaključio da je Krapina prije 100 godina bila ljepše uređena nego danas. Iako ljudi onda nisu imali puno toga, sve je bilo uređeno s više ukusa i ljubavi – zaključio je Matija Miklaužić, koji je posebno ponosan što je ovu izložbu svome gradu u cijelosti sam financirao, bez ičijih donacija.

 

 

Prethodni članakPolicajac Nikola Štefanić: ‘Trčanje me čini boljim čovjekom’
Sljedeći članakKronika hrvatske gluposti Nika Titanika i dalje putuje