Zabrinjavajući podaci rezultat su najnovijeg istraživanja Edukacijsko – rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Prema tom istraživanju, provedenome u u prvim razredima srednjih škola Varaždinske županije, čak četiri posto ispitanih adolescenata pokušalo je počiniti samoubojstvo. Podaci su izneseni na okruglome stolu u Varaždinu.

Visoki prisutni simptomi

Fakultet Sveučilišta u Zagrebu nositelj je petogodišnjeg projekta ‘Testiranje 5C modela pozitivnog razvoja mladih: tradicionalno i digitalno mobilno mjerenje (P.R.O.T.E.C.T.)’ s ciljem istraživanja pozitivnog razvoja mladih u Hrvatskoj. Istraživanje se provodi u pet hrvatskih gradova, Osijeku, Rijeci, Splitu, Zagrebu i Varaždinu.

Od školske godine 2021./2022. u istraživanje je uključeno 3464 učenika prvih razreda, 1710 roditelja te 1012 nastavnika tih učenika. Istraživanje je longitudinalno, učenici će biti ispitivani svake godine do kraja njihova srednjoškolskog obrazovanja.

S područja Varaždinske županije u prvoj točki mjerenja sudjelovalo je 645 učenika prvih razreda iz svih škola. Među njima je gotovo podjednak broj djevojaka i mladića. Njih 30 posto pohađalo je gimnazijski program, 43 posto četverogodišnje/petogodišnje srednje škole, dok je 27 posto učenika iz trogodišnjih strukovnih škola.

– Zabrinjavajući su rezultati istraživanja jer vidimo visoko prisutne simptome problema mentalnog zdravlja. Ozbiljni simptomi depresivnosti, anksioznosti i stresa prisutni su kod 20 do 30 posto učenika, kojima bi se svakako trebala posvetiti značajnija pažnja. Očito je da imamo poteškoća i sa suicidalnim tendencijama, odnosno sa suicidalnim namjerama i planovima, a čak četiri posto adolescenata pokušalo je počiniti samoubojstvo – iznijela je podatke projekta dr. Miranda Novak.

Samoranjavanje i nanošenje boli

Napomenula je da su rezultati istraživanja na području Varaždinske županije pokazali slične trendove u odnosu na ostale gradove.

– Više od 20 posto učenika izjasnilo se da su se namjerno samoranjavali i nanosili bol, a tek su učenici prvog razreda srednjih škola. Uočeno je da su dosta prisutni i problemi poremećaja prehrane. Između 20 i 30 posto adolescenata opterećuje se promišljanjem o hrani, 34 posto smatra da su debeli, iako to ne smatra nitko u njihovoj okolini, a njih 10 posto da je u zadnja tri mjeseca izgubilo čak osam do deset kilograma – navela je dr. Novak.

Napomenula je da su karakteristike pozitivnog razvoja kod adolescenata veće što je veća podrška roditelja, nastavnika u školi i što je bolja školska klima. To je, dodala je, za preventivne strategije izuzetno važan podatak jer to znači da nismo nemoćni i da ne trebamo samo gledati što se s mladima događa, nego da kroz obiteljske intervencije, kroz rad s članovima obitelji i nastavnicima možemo doći do promjena kod mladih.

Trend udisanja ljepila

Jedan od panelista okruglog stola bio je predstojnik podružnice Obiteljskog centra Varaždin Siniša Česi, koji je također istaknuo da su rezultati zabrinjavajući.

– Budući da smo dvije godine bili suočeni s pandemijom koronavirusa i da smo svakodnevno okruženi negativnim vijestima, možemo reći da su ovi rezultati očekivani. Ono što sve nas treba potaknuti, od stručnjaka do institucija, je da pokušamo pružiti više pomoći zaštiti mladih, da se više radi s njima, da im se pružaju adekvatna pomoć i podrška. Što se tiče same konzumacije opojnih sredstava, puno je srednjoškolaca sklono njihovu konzumiranju. U odnosu na prijašnje godine, kada je to bila sklonost konzumiranju alkohola i marihuane, danas je to sklonost ljepilu. To je također zabrinjavajući podatak jer se sve više ide prema jeftinijim sredstvima koja brzo dovode do ovisnosti – upozorio je Česi.