Zagorski župan Željko Kolar predlaže da se status brdo-planinskog područja određuje na razini naselja.
Prvi puta nakon lokalnih izbora premijer Andrej Plenković sastao se 15. srpnja u Zagrebu s novoizabranim županima, predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina. Tradicionalni je to sastanak Vlade, koji je prvi put održan 2016. radi uspostave načela partnerstva u komunikaciji sa svim hrvatskim županijama, gradovima i općinama. Glavna tema 18. sastanka bila je unaprjeđenje zakonodavnog okvira za ravnomjeran regionalni razvoj Hrvatske.
Četiri stupa suradnje
Premijer Andrej Plenković rekao je kako je zajednička politika Vlade i županija ravnomjernog regionalnog razvoja polučila odlične rezultate, o čemu govori činjenica da su mnogi župani, gradonačelnici i načelnici obnovili svoje mandate.
Četiri stupa suradnje na kojima je utemeljeno višerazinsko upravljanje Hrvatskom, a to su strukturirani dijalog, fiskalna i funkcionalna decentralizacija te realizacija zajedničkih projekata, doveli su do vidljivog napretka u razvijenosti svih krajeva Hrvatske, naglasio je premijer.
– Svi zajedno moramo raditi ono za što smo dobili povjerenje, a to je dobrobit svih naših građana i hrvatskog gospodarstva te ukupni razvoj. Korištenje distribucijske snage državnog proračuna, sredstva iz europskih i drugih međunarodnih izvora, investicije brojnih javnih poduzeća, uz stvaranje pozitivnoga investicijskog ozračja kroz predvidivi porezni i pravni okvir, smanjivanje administrativnih barijera i borbu protiv korupcije, temeljni su elementi koji su preduvjet razvoja – rekao je na sastanku Andrej Plenković.
Osvrnuo se na Projekt Slavonija, Baranja i Srijem za koji je rekao da su do sada napravljeni ogromni iskoraci.
– I svi ostali projekti toga tipa, poput onoga za Liku, Karlovačku županiju, Dalmatinsku zagoru, Sjever Hrvatske, Banovinu, otoke, urbana središta županija i brdsko-planinska područja prepoznaju specifične okolnosti u kojima se pojedini krajevi Hrvatske nalaze – dodao je.
Kolar za pravedniji Zakon
Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar u raspravi je govorio o brdsko-planinskim područjima te financiranju projekata prelaska škola u jednosmjenski rad.
– Zakon o brdsko-planinskim područjima bio bi znatno pravedniji kada bi se status određivao na razini naselja, a ne općina. Svjedočimo situacijama u kojima naselja, smještena na većim nadmorskim visinama, nisu prepoznata kao brdsko-planinska samo zato što pripadaju općini s nižom prosječnom nadmorskom visinom. Istovremeno, neka susjedna niže položena naselja imaju taj status jer su dio općine koja je u prosjeku viša. Takve nelogičnosti bismo mogli izbjeći kada bi se status određivao prema stvarnim geografskim i prostornim karakteristikama pojedinog naselja. Time bismo omogućili i jasnije usmjeravanje sredstava, da budu utrošena upravo u naselju koje ih svojim statusom i generira – predložio je Željko Kolar.
Osvrnuvši se na financiranje projekta prelaska škola u jednosmjenski rad predložio je modele kojima bi se osnivačima škola olakšalo financiranje nadstandarda, značajnijeg poboljšanja uvjeta nastave ili kapaciteta sportskih dvorana, koji nisu prihvatljivi trošak za povlačenje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Župani pozitivni
Nakon sastanka predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je da su reakcije svih župana na predstavljeno unaprjeđenje zakonodavnog okvira za regionalni razvoj pozitivne i najavio da će se kroz nekoliko dana novi Zakon o regionalnom razvoju naći i u javnom savjetovanju. Predsjednik Hrvatske zajednice županija i bjelovarsko-bilogorski župan Marko Marušić rekao je da su se svi župani pozitivno očitovali na predstavljene promjene zakona, a koje se odnose na lakše i transparentnije korištenje fondova te lakšu realizaciju projekata na koje se ti zakoni odnose.
Novi Zakon o regionalnom razvoju, Zakon o otocima te novi Zakon o gradnji su u pripremi i bit će prilagođeni, rečeno je, novom višegodišnjem financijskom okviru Europske unije za razdoblje 2028. do 2034. Hrvatska će se pozicionirati tako da i u tom razdoblju bude među zemljama neto primateljima europskih sredstava. Do sada je Hrvatska u plusu 16,7 milijardi eura u 12 godina članstva.
