I ove godine kazalište Marina Držića u Dubrovniku bilo je puno.
Koncert U ozračju Kaja i dubrovačkoga kraja, koji tradiciju njeguje od 2007., glazbom je spojio kaj i krajnji jug zemlje. Tereza Kesovija, Klapa Ragusa, ženska klapa FA Linđo, Klapa Subrenum, Ženska vokalna skupina Fiola, Karla Miklaužić, Dino Miklaužić, Marko Vukić, Mia Dimšić, Miroslav Škoro, Filip Hozjak, Mirko Švenda Žiga, Martin Kosovec, Ella Ranogajec Inkret, Iva Ranogajec Inkret, Tanja Mršić i Gordana Ivanjek Tušek sinoć su sljubili kajkavsku s pjesmama dubrovačkoga kraja.
Ljubav prema izričaju
U ozračju Kaja i dubrovačkog kraja zahvala je organizatora Dubrovčanima Vlahi Paljetku, Terezi Kesoviji, Đeli Jusiću, Dubrovačkim trubadurima i mnogim drugima za skladanje mnogih popularnih kajkavskih evergreena te za jačanje kulturne suradnje dviju hrvatskih regija.
Koncert i gostovanje kajkavaca u Dubrovniku još je jednom pokazao snagu riječi ‘kaj’, male i jednostavne, no s druge strane jedne od najvećih riječi u našem jeziku, koja na poseban način zbližava ljude, te na neraskidive veze Hrvatskog zagorja i Dubrovnika. Od onih glazbenih, kad su 60-ih godina prošlog stoljeća najeminentniji dubrovački skladatelji i tekstopisci pisali za Krapinski festival, do nesebičnog angažmana Zagoraca u Domovinskom ratu na bojišnicama na krajnjem hrvatskom jugu.
Ljubav prema vlastitom izričaju, tradiciji i kulturi spona je između dvije županije, a izvođači su za okupljene otpjevali brojne antologijske pjesme uz pratnju orkestra Radija Kaj pod vodstvom Karla Kukovačeca.
– Nema straha ni za ‘kaj’ ni za naš kraj. Iznimno mi je drago što i mladi promiču ‘kaj’ u riječi, pjesmi i plesu, no tome uvelike doprinose i organizatori ovakvih događanja. Spoj umjetnosti i tradicije kajkavskog i dubrovačkog kraja rezultiraju događajem za pamćenje – poručila je iz Dubrovnika Jasna Petek, zamjenica zagorskog župana.
U gostima s kajkavcima bili su i krapinski gradonačelnik Zoran Gregurović i Ivica Hršak, zamjenik gradonačelnika.
