Državni proračun i pritisak posljedica koronakrize bila je tema HTV-ove emisije Otvoreno
Gotovo 158 milijardi kuna planirani su rashodi državnog proračuna za iduću godinu, planirani prihod je 12 posto manji, 147 milijardi. Vlada očekuje rast BDP-a od pet posto te smanjenje deficita s ovogodišnjih osam na prihvatljivih 2,9 posto.
Tušek: Stabilno ulazimo u fiskalnu godinu
Oporba prijedlog proračuna smatra popisom lijepih želja. Jesu li projekcije oporavka gospodarstva optimistične? Oslanjamo li se previše na novac iz budžeta Europske unije? Na ta su pitanja u Otvorenom odgovarali HDZ-ov saborski zastupnik Žarko Tušek, SDP-ova Mirela Ahmetović, HSLS-ov Dario Hrebak, Anka Mrak Taritaš, saborska zastupnica GLAS-a i Zvonimir Troskot (MOST).
Dok su Tušek i Hrebak branili proračun, ostali su ga napadali. Tušek je rekao kako je Vlada u vremenu zlatnih godina dobro gospodarila i stvorila višak i dobro plasirala ekonomiju te da se temeljem sigurnosti u ekonomske mjere priprema i proračun za sljedeću godinu, ali da makroekonomska slika nije idealna.
– Nitko ne može projicirati što će se dogoditi u godini ispred nas, ali temeljem činjenice da smo u ovoj godini osigurali 24 milijarde eura europskih sredstava kroz dva ključna stupa mislimo da ćemo pametnim korištenjem moći izdržati proračun koji je ispred nas i moći ući stabilno u fiskalnu godinu – rekao je Tušek.
Mirela Ahmetović je rekla kako sva projiciranja zvuče divno i krasno, ali onda se postavlja pitanje zašto je Hrvatska na ljestvici konkurentnosti tek 62.
Ahmetović: Ova država nema kapacitet
– Problem Vlade Andreja Plenkovića je što je, uz prilično dobro vođenje proračuna, zaboravila na sve one ostale razvojne reforme koje su trebale pratiti te brojke. Ostvarili su suficit, a nisu razmišljali o tome da suficitom trebaju pokrivati i razvoj gospodarstva i provedbu reformi. Trebaju omogućiti lakše prevladavanje korona krize – rekla je Ahmetović.
Upozorila je i na tešku proceduru povlačenja sredstava iz EU fondova i naglasila da ‘ova država nema kapacitet za takav uspjeh’. Upozorila je i na probleme u zdravstvu.
– Vlada je u proračunu za 2021. godinu planirala manja sredstva za zdravstvo nego za proračun za prosinac 2019. godine. Vlada ovim proračunom nema namjeru sanirati dugove veledrogerijama, ljekarnama, niti povećati plaće liječnicima – istaknula je Ahmetović.
Tušek joj je odgovorio da Vlada nije skup mađioničara i da je u određenom trenutku mandata stvoren ekonomski višak, ali su se pojavili neki drugi ekonomski izazovi te nisu mogli sanirati dug u zdravstvu.
– Svjesni smo duga u zdravstvu, on postoji. To nije dug jedne vlade nego dug kontinuiteta. Ove godine smo se ‘istegnuli’ da platimo dio tog duga. Moramo biti svjesni da je to dug koji će se rješavati strukturnom reformom hrvatskog zdravstva, prije svega na rashodovnoj strani. To je reforma oko koje trebamo svi postići konsenzus – odgovorio je Tušek.
Hrebak je rekao da nam se crno piše ako ćemo biti pesimisti odmah na početku.
Hrebak: Ovo je prilika generacije
– Od oporbe se uvijek čuje da je to plan lijepih želja. Trebamo napustiti bunkerske pozicije, lijeve i desne. HSLS će podržati ovaj proračun i ne slažem se s pesimistima koji govore da je europski novac daleko. Ovdje se govori o sljedećoj godini ili dvije, a ne o višegodišnjoj omotnici. Ovo je prilika cijele generacije. Ne SDP-a ili HDZ-a, nego nas koji živimo u ovoj zemlji da povučemo novac. Hrvatska je u stanju povući europski novac – optimističan je Hrebak.
Mrak Taritaš misli da je riječ o konzervativnom proračunu koji nema iskorak, a država iz krize izlazi vrlo sporo. Rekla je da bi voljela da je ovaj proračun ambiciozniji i da se u iskoraku vidi ideja, a ne da budemo cijelo vrijeme na dnu po svim kriterijima. Troskot je, pak, najavio kako MOST neće dignuti ruku za ovaj proračun.
Tušek je zaključio da je proračun realan, a rast od pet posto sljedeće godine je manji nego što je projicirala Europska komisija.
– Uvjereni smo da taj rast sljedeće godine možemo ostvariti. Poluge tog rasta su zdrava i odgovorna fiskalna politika s jedne i s druge strane pametno i strukturno korištenje fondova Europske unije. To nisu imaginarna sredstva. Hrvatska je od 2013. do 2020. godine povukla 25 milijardi kuna više nego što je uplatila u taj proračun – naglasio je.
