Iako na to imaju zakonsko pravo, mjesečne naknade od 1.000,00 kuna za odvojeni život saborski zastupnici se mogu i odreći

Naknadu mogu dobiti oni zastupnici koji ostvaruju pravo na smještaj u Zagrebu, a to pravo pak imaju svi čije je prebivalište udaljeno više od 50 kilometara od glavnoga grada.

Samo troje ne želi naknadu

Dodatni troškovi, oni koji ne uključuju saborske plaće, u prethodnom 9. sazivu stajali su nas oko 30,3 milijuna kuna. Od toga je na stanarinu potrošeno 8,5 milijuna, a na naknade za odvojeni život čak 2,7 milijuna kuna. Toliko bi otprilike mogao potrošiti i aktualni, 10. saziv Hrvatskoga sabora.

Zatražili smo podatke o broju zastupnika koji koriste pravo na smještaj u Zagrebu. Njih je 77. Samo troje se odreklo, odnosno nisu zatražili pravo na naknadu za odvojeni život. To su Nikola Grmoja (MOST), Arsen Bauk (SDP) i Irena Šimunić (SDP).

– Nisam zatražio tu naknadu zato što ne živim odvojeno od obitelji. Kako mi supruga, zapravo, nema stalan posao, odlučili smo da se ona i kćer na godinu dana presele u Zagreb – odgovorio nam je Grmoja na pitanje kako to da se odrekao prava na naknadu.

On i još devetero kolega zadovoljili su se stanom u državnom vlasništvu. Takav su stan uzeli i Vesna Bedeković, Josip Begonja, Ivan Budalić, Ante Kujundžić, Marin Miletić, Nada Murganić, Božo Petrov i Sanja Radolović. No samo Grmoji nećemo dodatno plaćati tisuću kuna naknade. Ali i to samo zato jer je obitelj preselio u Zagreb.

Svakome 3.000 kuna za stan i režije

S Arsenom Baukom još smo proljetos razgovarali oko te naknade. On ju je jedno vrijeme koristio, no kad su ga mediji počeli ‘prozivati’, odlučio se je odreći. Nama je, pak, rekao da je on nije niti htio, da su mu je prevarom automatizmom dodijelili. Tada je tražio da mu je ukinu.

Ostali zastupnici s pravom na stan, njih 67, odlučilo se za najam u privatnom vlasništvu. Iz proračuna im se za najam priznaje 2.500 kuna neto, a svima još i do 500 kuna za režije.

– Nemam ništa protiv da se ta naknada ukine, ali oni koji ne žive sa svojim obiteljima, to im je ipak neka naknada za otežane uvjete života – odgovorio nam je Grmoja na pitanje što bi ta naknada uopće trebala značiti zastupnicima.

Grmoja bi, da nije poveo obitelj u Zagreb, isto koristio naknadu za odvojeni život kao i njegov stranački kolega Božo Petrov (Photo: Patrik Macek/PIXSELL)

– Ja sam doista za rezanje naknada, ali i za smanjenje plaća zastupnicima. Zastupnicima plaće treba smanjiti, a ministrima povećati – kaže Grmoja.

Sve podatke dostavila nam je saborska Služba za medije. Pojasnili su da se naknada za odvojeni život ne isplaćuje tijekom ustavne stanke u radu Sabora niti u razdoblju između dvaju saziva, od raspuštanja prethodnog i konstituiranja novog saziva.

Za rujan dobili ‘samo’ pola naknade

– Za aktualni, 10. saziv Hrvatskoga sabora, pravo na naknadu za odvojeni život priznaje se od 15. rujna tako da je prva naknada za odvojeni život zastupnicima isplaćena uz plaću za rujan. Cjeloviti pregled troškova zastupnika objavit ćemo po svršetku redovnog zasjedanja, u prosincu – kaže Martina Buntić Jurčić, voditeljica Službe za medije.

U prošlom sazivu Sabora od zagorskih zastupnika sve je povlastice maksimalno, kao što smo pisali, iskoristila Marija Puh, tada članica Bandićeve stranke. Iako živi u Krapini, preselila je u Zagreb, kako nam je pojasnila, ‘iz sigurnosnih razloga’.

Marija Puh: ‘Plaćali ste mi stan iz sigurnosnih razloga’

Naknadu za odvojeni život ‘dobivaju’ i, primjerice, policajci. Imaju na nju pravo, ali.. Kako tko. MUP-ova uredba o ostvarivanju toga prava sklona je takve naknade isplaćivati uglavnom šefovima. Primjerice, iz Ravnateljstva policije pošalju nekoga u neku od postaja ili uprava u bilo koji dio Hrvatske, automatizmom dobiva naknadu. Ali ne i policajci, kao oni iz Slavonije koji odlaze raditi u Dubrovnik. ‘Kvaka’ je u tome da su u Dubrovnik otišli ‘dobrovoljno’. Dok šefovi po zapovijedi. Pa je onda tu i primjerena naknada.